223 Ida Ograjšek Gorenjak: „Prijelazna generacija“... Ida Ograjšek Gorenjak Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu „Prijelazna generacija“ i „krčiteljice puteva“ Samorefleksija i samopercepcija intelektualki u Kraljevini Jugoslaviji * Autorica analizira samopercepciju i samorefleksiju intelektualki u Kraljevini Jugoslaviji, a rad se temelji na nizu tekstova u kojima te intelektualke raspravljaju o glavnim problemima u svom pro- fesionalnom i osobnom životu. Polazeći od pretpostavke da se njihov identitet gradi na razmeđi rodnih i profesionalnih odrednica istražuju se elementi koji ih integriraju i razdvajaju iz tih skupi- na, parametri, strategije i normativni koncepti prema kojima one prosuđuju svoj položaj te način na koji objašnjavaju i vrednuju svoj socijalni i profesionalni potencijal. „S porastom broja ženske mladeži, koja je svršila srednju školu, naroito preparandiju i trgovaku akademiju, a pogotovo one koja ima već i univerzitetski studij, postao je i u nas aktualan problem žene intelektualke. Njezinim ulaskom u zvanje i život dolazi i muš- ki i ženski svijet u novu situaciju“. Ovim rijeima zapoela je polovicom tridesetih godina Zdenka Smrekar uvodni lanak u asopisu Naša žena. 1 U trenutku kada ih je pisala zagre- bako sveuilište pohaalo je tisuću studentica što je bilo gotovo deset puta više od njiho- vog ukupnog broja u predratno vrijeme. 2 Intelektualke, koje su još prije nekoliko desetljeća predstavljale kuriozitet i iznimku, time prerastaju u zasebnu društvenu skupinu s vlastitim karakteristikama, interesima, ciljevima i oznakama kolektivnog identiteta. Veliki broj obrazovanih žena nužno je stvorio novu socijalnu i ekonomsku nepoznani- cu. Javno mnijenje, poslodavci i zakonodavstvo trebali su se postaviti prema ovoj društve- noj pojavi. Niz tekstova nastojalo je novi trend staviti u suodnos s modernizacijom i demo- kratizacijom i općim ekonomskim procesima. Rasprave su u znatnoj mjeri inicirale i same žene, i to u ženskim asopisima ili unutar raznih ženskih udruga i organizacija. U ovim dis- kusijama željele su opisati, promovirati i obraniti interese svoje skupine te propitati opcije i moguća rješenja. Pritom su nužno definirale granice i odlike vlastitog skupog identiteta. Cilj ovog rada jest analizirati upravo ovu samorefleksiju i samopercepciju univerzitetski obrazo- vanih žena. Istražit će se kako su se pozicionirale unutar društvenih, rodnih i profesionalnih skupina s posebnim naglaskom na elemente razgranienja prema ostalim lanovima istih grupa, detektirat će se problemi koje su oznaile kao kljune odrednice svog položaja te * Rad je financirala Hrvatska zaklada za znanost u sklopu projekta Tranzicija hrvatskih elita iz Habsburške Monar- hije u jugoslavensku državu (br. 5974) voditeljice prof. dr. sc. Iskre Iveljić. 1 Žena intelektualka, Naša žena 11 (1936): 1-2. 2 Luetić, Poeci visokoškolskog obrazovanja za žene u Hrvatskoj i usporedba sa stanjem u susjednim zemljama, 62-68; Ograjšek Gorenjak, Ženska strana zagrebakog sveuilišta, 246.