83 Iseljavanje u inozemstvo 2011.—2021. po manjim teritorijalnim jedinicama (æupanijama, gradovima i opÊinama) 1 Nenad POKOS Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb Ivo TURK Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb Izvorni znanstveni rad Primljeno: 4. 11. 2022. UDK 314.151.3-054.7(497.5-3)”2011/2021” doi: 10.5559/pi.17.32.05 Hrvatska veÊ dugi niz godina ima negativan migracijski saldo, πto znaËi da je tijekom odreenog razdoblja veÊi broj iseljenih od broja useljenih osoba. ToËne podatke o broju iseljenih iz Hrvatske teπko je utvrditi iz viπe razloga. Postoji i problem takozvanog fiktivnog stanovniπtva, koje je prijavljeno u Hrvatskoj iako u njoj ne æivi. Velik broj iseljenih osoba ne prijavljuje da se iselilo, iako su to duæni po zakonu. Razlog je tome, kao i fiktivnom prijavljivanju, zadræavanje ili stjecanje odreenih beneficija u Hrvatskoj. U Hrvatskoj postoji velika razlika izmeu regija u intenzitetu iseljavanja. Cilj ovoga rada je analizirati iz kojih se dijelova Hrvatske stanovniπtvo najviπe iseljavalo te iz kojih se iseljavalo najmanje. KljuËne rijeËi: iseljavanje, depopulacija, stanovniπtvo, Hrvatska Uvod Jedan od uzroka zbog kojih se Hrvatska nalazi u krugu europskih zemalja s najnepovoljnijim demografskim procesima, trendovima, odnosima i struktu- rama jest sve veÊi broj iseljenih stanovnika u odnosu na broj doseljenih. Pos- ljednji jaËi emigracijski val poËeo je globalnom gospodarskom krizom 2008., a intenzivirao se ulaskom Hrvatske u Ëlanstvo Europske unije 2013. te je 1 Rad je rezultat istraæivanja provedenog u sklopu projekta flZAjedno srce, jedna duπa, jedna HRVATSKA« (UP.04.2.1.06.0051) sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Eu- ropskoga socijalnog fonda na poziv flTematske mreæe za druπtveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapreivanja uvjeta rada«. Istraæivanje koje je rezultiralo ovim radom obavljeno je u sklopu dionice 1 projekta, pod nazivom flSocijalni i lobistiËki potencijal hrvatskih iseljeniËkih zajednica i udruga s obzirom na njihovo povijesno i kulturno naslijee i status u zemljama iseljenja« te dionice 2 projek- ta, pod nazivom flSuvremeni motivacijski ciklusi migriranja mladih Hrvatske u kontekstu opÊih migracijskih procesa u Hrvatskoj — empirijska analiza«.