ISSN 0353-295X (Tisak) 1849-0344 (Online) UDK 94(436+439)”1867/1918” Radovi - Zavod za hrvatsku povijest 94(436+439)”1914/1918” Vol. 50, br. 1, Zagreb 2018 94(436+439)”1918”(091) Znanstvena bilješka Primljeno: 1. 9. 2018. Prihvaćeno: 11. 10. 2018. DOI: 10.17234/RadoviZHP.50.2 59 Filip Šimetin Šegvić Što je ostalo od Habsburške Monarhije nakon 1918. godine? Rasprava o kontinuitetima i diskontinuitetima Služeći se komparativnohistorijskim metodama, u raspravi je obuhvaćen širok spektar strukturalnih kontinuiteta (i diskontinuiteta) u odnosu na 1918. godinu kao godinu raspada Habsburške Monarhije. Pritom koncept dugog trajanja pruža okvir unutar kojeg do izražaja mogu doći različita dugoročna gospodarska povezivanja, društveni dodiri te kulturni ili idejni transferi od političke do svakodnevne razine. Iz takve perspektive 1918. godina ne predstavlja tek lom u povijesti, niti isključivo godinu posebnog značenja u smislu globalne i regionalne transformacije koja je „nulta točka“. Ovaj tekst nastoji tematizirati nekoliko izdvojenih problemskih kompleksa povezanih s gospodarskim, društvenim, intelektualnim i kulturno-političkim transformacijama, pritom ukazujući prije svega na kontinuitete koji se na različite načine, više ili manje jasno, manifestiraju. Trebao bi ponuditi poticaj za daljnje, nužno potrebne serije dugoročnih, kvantitativnih i metodološki raznoliko postavljenih studija-slučaja koje bi mogle potaknuti etabliranje i razvoj hrvatskih „habsburških studija“. Naslov ovog eseja oslanja se na poznato djelo austrijskog novinara i publicista Ernsta Trosta (1933. – 2015.) – Das blieb vom Doppeladler (1966.) te istoimenu dokumentarnu seriju. No Trostovo je djelo prije svega izuzetno zanosno književno putovanje kroz prošlost i sadašnjost, nostalgično traganje za ostatcima nestalih vremena u kulturnoj baštini – koje će Claudio Magris do kraja elaborirati u svojem poznatom djelu o „habsburškom mitu“, u apoteozi propalom Carstvu koje je za pisce nakon 1918. predstavljalo idealan ambijent propadanja i krhkosti, iako su možda prije bili i drukčijeg mišljenja. 1 Dakako, to ipak nije zadatak znanstveno fundirane historiografje. Intencija je druga. Pitanje koje Trost u samom naslovu postavlja (što je ostalo od „dvoglavog orla“) ipak je itekako važan i značajan problem i u historiografskom smislu. Vrlo poticajan predgovor Trostovoj knjizi, kojeg je napi- sao poznati austrijski spisatelj Friedrich Torberg (pseudonim Friedricha Kantora, 1908. – 1979.), nudi poticaj u tom smjeru. Torberg u svojem personaliziranom uvodniku o tome što je „preživjelo“, dakle ostalo nakon sloma Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine, upućuje na važnu ključnu riječ: kontinuitete. 2 U slučaju 1 TROST 1966; MAGRIS 1966. 2 TROST 1966: 7-15.