IDEJA SELJAŠTVA U POLITiČKOJ MISLI STJEPANA RADIĆA Tihomir Cipek Fakultet političkih znanosti, Zagreb UDK 329(497.5)HSS 32-05 Radić, S. Izvorni znanstveni rad Primljeno: 13.6.1995. U članku su prikazana izvorišta iteorijski utjecaji koji su, uz politič- ke i društvene prilike u banskoj Hrvatskoj, oblikovali ideju seljaštva u političkoj misli Stjepana Radića. Seljaštvo je nesumnjivo jedna od središnjih kategorija Radićevog idejnog sustava. Bitna od- rednica seljaštva je njegova vezanost za zemlju. Ova veza omo- gućuje da se seljaštvo uspostavi kao specifični gospodarski, dru- štveni i kulturni entitet, smatra Radić. Članak posebice ukazuje na Radićevo politološko obrazovanje koje mu omogućuje da teorijski utemelji mjesto i ulogu hrvatskog seljaštva. U tradiciji Adama Smi- tha, zahtjev za ključnom ulogom seljaštva Radić izvodi iz mjesta koje ono zauzima u društvenoj strukturi. Pokazalo se da je seljaš- tvo shvaćeno kao "stalež" koji u sebi sjedinjuje interese cjelokup- nog društva, stoga je u Radićevoj teoriji pojmljeno kao jamac vladavine u općem interesu. Ukazano je na potrebu da se u propitivanju Radićeva ideja seljaštva još podrob- nije rasčlani te upozori na njegov doprinos razvoju liberalno-demokratskih vrijed- nosti u hrvatskom društvu. Naglašeno je često Radićevo pozivanje na zasade kršćanstva, što je pridonijelo da seljaštvo prihvati njegovu ideologiju. Politička misao Stjepana Radića i njen doprinos ideologiji hrvatskog seljačkog pokreta nije u našim društvenim znanostima analizirana s dužnom pozornošću. Istraživači su uglavnom tematizirali isključivo političku djelatnost Stjepana Radi- ća, tako da se nitko, osim sociologinje i povjesničarke Branke Boban, nije zna- čajnije bavio Radićevim idejnim sustavom. Smatram da bi politcloško propitiva- nje njegove misli bilo poticajno i zanimljivo, tim više što je Radić od 1897. do 1899. studirao političke znanosti u Parizu. 341