UDK 630* 111.5 + 421 Pregledni lanci – Reviews https://doi.org/10.31298/sl.145.3-4.7 Šumarski list, 3–4 (2021): 175–183 SAŽETAK Vjetrozaštitni pojasi uspostavljaju se kao barijere od redova stabala ili grmlja koje se sade s namjenom reduciranja brzine vjetra, smanjenja evapotranspiracije, zaštite od eolske erozije, istovremeno izravno se koriste za zaštitu kul- tura i nasada te osiguravaju povoljnije stanišne uvjete. Jedna od bitnih pretpostavki uspjeha podizanja pojasa je korištenje autohtonih vrsta drveća i grmlja prilagođenih na stanišne uvjete. Tehnologije i postupci zaštite mogu biti usmjerene na biološko-tehničke postupke pošumljivanja i podizanja nasada s ciljem ublažavanja udara vjetra. Izbor biljnih vrsta za podizanje nasada uvjetovan je različitim klimatskim zonama, biološko-ekološkim značajkama vrsta, ali i kompoziciji s ostalim elementima krajobraza. Zaštita od vjetra postavlja se prema pravcu udara glavnog vjetra. Uspostava vjetrozaštitnih pojasa ponajprije smanjuje snagu vjetra i reducira njegovu brzinu. Na taj način ublažavaju se klimatski ekstremi povezani s olujnim vjetrom (na kršu se ponajprije radi o buri) i utječe na mik- roklimatske uvjete, što u konačnici može osigurati zaštitu poljoprivrednog i šumskog zemljišta. KLJUČNE RIJEČI: vjetar, propusnost, mikroklima, erozija, zaštita tla. ANALIZA PODIZANJA VJETROZAŠTITNIH POJASA NA MEDITERANSKOM KRŠU HRVATSKE ANALYSIS OF RAISING WINDBREAKS ON THE MEDITERRANEAN KARST OF CROATIA Damir BARČIĆ 1 , Vlado HABJANEC 2 , Željko ŠPANJOL 3 , Mario ŠANGO 4 mikroklimatske uvjete. Jedna od bitnih pretpostavki uspjeha podizanja pojasa je korištenje autohtonih vrsta dr- veća i grmlja koje su prilagođene na stanišne uvjete, ali i u krajobraznom smislu su prihvatljivije. Neke studije podu- piru upravo autohtonu vegetaciju ukoliko je to moguće za podizanje pojasa (Rodwell i Patterson 1994, Farris i dr. 2010, Jelínek i Úradníček 2010). Na mediteranskom području krša u Hrvatskoj, iako postoji jak utjecaj vjetra od sjevernog do južnog dijela Jadrana, ne postoje intenzivna istraživanja posebno u području šumarstva. Navode se određeni pro- blemi i lokaliteti kao što je Brač i sadnja 300.000 sadnica običnog čempresa za burobrane u razdoblju od 1933. do 1935. godine (Beltram, 1949). Isti autor navodi i pošumlja- UVOD INTRODUCTION Vjetrozaštitni pojasi podižu se diljem svijeta, najčešće s ci- ljem zaštite poljoprivrednih površina (Brandle i dr. 2004, Campi i dr. 2009, Dostalek i dr. 2014). Uz navedeno, isti se mogu podizati i radi zaštite prometnica i naselja s ciljem smanjenja brzine vjetra i ublažavanja evapotranspiracije (Alemu, 2016). FAO (1989) defnira vjetrozaštitne pojase kao barijere od redova stabala ili grmlja koje se sade s na- mjenom reduciranja brzine vjetra, smanjenja evapotran- spiracije, zaštite od eolske erozije, istovremeno izravno se koriste za zaštitu kultura i nasada te osiguravaju povoljne 1 izv. prof. dr. sc. Damir Barčić, Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Svetošimunska 25, Zagreb, dbarcic@sumfak.hr 2 Vlado Habjanec, mag. ing. silv., Jačkovina 101, Zagreb, vlado.habjanec@gmail.com 3 prof. dr. sc. Željko Španjol, Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Svetošimunska 25, Zagreb, zespanjol.rab@gmail.com 4 Mario Šango, dipl. ing. šum., Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Svetošimunska 25, Zagreb, msango@sumfak.hr