CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION 91 M. TOMIĆ i sur.: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology and Nutrition 9 (3-4), 91-96 (2014) ORIGINALNI ZNANSTVENI RAD / ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER Voljnost kušanja nove hrane među hrvatskim studentima Willingness to try novel food among Croatian students Marina Tomić, Marija Cerjak Sažetak Potrošači se razlikuju s obzirom na voljnost kušanja nove hrane, neki rado kušaju novu hranu dok su drugi manje voljni ili čak imaju strah od kušanja nove hrane što zasigurno utječe na svakodnevni odabir hrane. Nespremnost kušanja nove hrane povezana je s konzumacijom jedno- like hrane, što je sa stajališta proizvođača nove hrane, kao i čitave prehrambene industrije nepovoljno. Cilj ovog istraživanja je bio spoznati čimbenike koji utječu na voljnost kušanja nove hrane među hrvatskim studentima. Provedeno je anketno ispitivanje na uzorku od 709 hrvatskih studenata. Većina ispitanika su djevojke, u dobi od 22-25 godina, studiraju u Zagrebu, stanuju i odrasli su u gradu te imaju do 1.000,00 kn mjesečnog džeparca. Gotovo polovica njih voli često kušati novu hranu. Jela nacionalnih kuhinja, odnosno iz drugih zemalja ne konzumiraju se često među studentskom populacijom, no ispitani studenti koji češće konzumiraju takva jela vole učestalije kušati novu hranu. Studenti koji češće putuju u inozemstvo, skloniji su kušanju nove hrane, kao i studenti na čije konzumiranje hrane snažno utječu mediji i potrošački trendovi u konzumiranju hrane. Ispitani studenti koji ne vjeruju novoj hrani ili su vrlo određeni oko toga koju će hranu jesti rijetko vole kušati novu hranu. Pretpostavka za veću voljnost kušanja nove hrane je povećanje ponude nove hrane po pristupačnim cijenama, ali i povećanje ponude jela iz drugih zemalja. Također potrebno je omogućiti degustaciju nove hrane na mjestima okupljanja studenata (fakulteti, studentski restorani, stu- dentski centri, supermarketi, gradski trgovi). Ključne riječi: voljnost kušanja, nova hrana, hrvatski studenti Summary People differ with regards to their willingness to try novel foods - some are willing to try novel foods while others are less willing or even have a fear of trying novel foods which certainly affects the daily selection of food. The reluctance to try novel foods is associated with the consumption of uniform food, which is unfavorable from the perspective of a novel food producer, as well as the entire food industry. The aim of this study was to determine the factors that affect the willingness to try novel foods among Croatian students. The survey was conducted on a sample of 709 Croatian students. Most of respondents are females, 22-25 years old, they study in Zagreb, live and have grown up in the city and have monthly budget to HRK 1,000.00. Almost half of them like to try novel foods often. National dishes is not consumed frequently among students, but students who consume national dishes more frequently like to try novel foods. Students who frequently travel abroad are more likely to try novel foods, as well as stu- dents whose food consumption is strongly infuenced by the media and consumers trends. The surveyed students who do not trust novel food or are very particular about the foods they eat rarely like to try novel foods. The premise of greater willingness to try novel foods is based on increasing the supply of novel food for affordable prices, but also increas- ing the supply of national dishes. It is necessary to enable trying novel foods in places where students gather (college, students restaurants, student centers, supermarkets, town squares). Keywords: willingness to try, novel food, Croatian students UVOD Uslijed globalizacije, proizvođači hrane i pića su suoče- ni sa sve većim brojem konkurenata i sve zahtjevnijim potro- šačima. Takva situacija prisiljava proizvođače na inovacije u proizvodnji kako bi poboljšali svoj položaj na tržištu (Barrena i Sanchez, 2013). Tako se na tržištu svakodnevno javlja niz novih prehrambenih proizvoda (novi okus, nova ambalaža, novi proizvođač itd.), ali i hrana iz drugih zemalja prelazi tra- dicionalne državne granice i postaje dostupna širokom krugu potrošača. Stalni porast novih prehrambenih proizvoda na po- licama dućana dovodi potrošača pred odluku kušati nešto novo ili ne. Iako je pristup novoj hrani poprimio globalne razmjere, tj. nova hrana je postala svima dostupna, u svakodnevnom ži- votu je teško predvidjeti potrošnju takve hrane (Grunert i sur., 2001). Neka nova hrana je dobrodošla i ubrzo postaje dio pre- hrambene svakodnevnice, dok s druge strane dio nove hrane izaziva sumnju i otpor među kupcima (Bäckstrom i sur., 2004). Prema Stewart-Knox i suradnicima (2003) nova hrana se de- fnira kao hrana koja nije poznata potrošaču. U ovome radu je ispitanicima defnirana nova hrana kao hrana koja ima za njih nepoznati okus. Postoji niz čimbenika koji mogu utjecati na voljnost pojedinca da isproba novu hranu (Koivisto-Hursti i sur., 1997), kao što su sociodemografska obilježja, kultura, životni stil ili razdoblje života (Dutra de Barcellos i sur., 2009). Dosadašnja istraživanja pokazuju da su žene i obrazovani- je osobe (Tuorila i sur., 2001), te mladi (Jezewska-Zychowicz, 2009) voljniji kušati novu hranu. Istraživanje provedeno među studentima u Australiji pokazuje da socioekonomski status (mjeren kroz stupanj obrazovanja roditelja, primanja u obi- telji i zanimanje roditelja) također utječe na voljnost kušanja nove hrane među studentima (Flight i sur., 2003). Studenti čiji su roditelji obrazovaniji i imaju veća primanja vole češće ku- šati novu hranu. Stanovnici ruralnih područja pokazuju veću skeptičnost prema novoj hrani u odnosu na stanovnike urbanih