CROATICA • Zagreb, XLVI (2022) 66: 27–66 27 Izvorni znanstveni rad DOI: 10.17234/Croatica.66.2 UDK: 811.163.42'366.2 Primljen: 4. 4. 2022. Prihvaćen: 13. 5. 2022. ŠTO SE SKLANJA U DRŽAVI BRAZIL(U)? Goranka Blagus Bartolec Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje gblagus@ihjj.hr Ivana Matas Ivanković Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje imatas@ihjj.hr U radu će se opisati izrazi koji se sastoje od opće imenice i imena, a imaju obilježje neživoga. U takvim izrazima opća imenica može imati opisnu funkciju (rijeka Sava) ili i sama može biti dio složenoga imena (Republika Hrvatska). Opća imenica i ime međusobno se mogu razlikovati po rodu (rijeka Dunav) i broju (grad Križevci), no očekuje se podudaranje u padežu. Naime, prema jezičnim izvorima sklanjaju se imena naseljenih mjesta, rijeka, planina te imenica koja ih označava, npr. u gradu Zagrebu, na rijeci Savi. Međutim, u praksi je velik broj primjera u kojima se imenica i ime ne slažu u padežu, pa će se u radu na temelju potvrda iz korpusa hrWaC analizirati što utječe na (ne)podudaranje imenica u padežu. U obzir će se uzeti značenje imenica, npr. postoji li razlika u stupnju padežnoga podudaranja između imenica koje označavaju prirodne zemljopisne objekte (rijeka, planina…), onih koje označavaju administrativno-teritorijalne jedinice (općina, grad…) i onih koje označavaju objekte javne namjene (muzej, dvorana…) te utječe li podudaranje u rodu na podudaranje u padežu. Ključne riječi: ime, opća imenica, sročnost, topografski objekt