149 Finiz 2016 RIZICI U SAVREMENIM USLOVIMA POSLOVANJA IZLOŽENOST RIZICIMA I TRENDOVI OSIGURANJA U POLJOPRIVREDI SRBIJE Apstrakt: Poljoprivredu karakterišu biološke, ekonomske i socijalne specifičnosti, na osnovu čega je, sa as- pekta osiguranja, kompleksnija u odnosu na druge privredne delatnosti. Ovaj rad želi da ukaže na izloženost tržišnom riziku i prirodnim rizicima koje proizvođači imaju u poljoprivrednoj delatnosti i načinima da se ograniči njihovo negativno dejstvo. Nedovoljna uređenost tržišta strateških po- ljoprivrednih proizvoda u Srbiji uslovljava prepuštenost primarnih proizvođača pritiscima velikih tržišnih igrača-nakupaca i obaranju cena što obeshrabruje dugoročnija ulaganja i stvara tržišnu nestabilnost. Ukazuje se na afirmaciju i neophodnost unapređenja robnih berzi kao terminskih tržišta na kojima bi se razvijali finansijski instrumenti i prateća infrastruktura koja bi doprinela većoj sigurnosti aktera u pogledu tržišnih rizika. Uticaj prirodnih rizika u poljoprivrednoj proizvodnji se ograničava adekvatnim ugovaranjem poljoprivrednog osiguranja. U radu je iskazano stanje u vezi sa osiguranjem od proizvodnih-prirodnih rizika u poljoprivredi i naznačeni su mogući pravci rasta ovog segmenta osiguranja. Ključne reči: tržišni rizici, robna berza, proizvodni-prirodni rizici, poljoprivredno osiguranje. UVOD Agrarna politika Srbije je postala ključna tema stručne javnosti od momenta dobi- janja datuma pregovora o pristupanju Evropskoj uniji (EU). Proces pregovaranja ima preciznu agendu. Na unutrašnjem planu, potrebno je odgovoriti na pitanje kako podići kapacitete srpskog agrara do nivoa potpune adaptibilnosti sa agrarom EU, odnosno zajedničkom agrarnom politikom EU? Odgovor na ovo pitanje se nalazi u samom pro- cesu pregovaranja, ali delom i na domaćem terenu. Neophodno je iskoristiti sopstvene agrarne resurse, makar na nivou evropskog proseka, i obezbediti veću produktivnost i efikasnost u proizvodnji, što je u interesu svih domaćih aktera (i sa strane ponude i sa strane tražnje), i Evropske unije (Jeremić et al., 2015). Navedeno predstavlja neophodan uslov za uspešan završetak ove etape pregovaračkog procesa. Takođe, postavlja se pita- nje u kojoj meri će strani investitori biti spremni da ulažu u domaći agrar i da podignu nivo proizvodnje i konkurentnosti do nivoa kada ćemo na evropskom tržištu biti jedan od prepoznatljivih primera dobre agrarne proizvodnje EU (Galetin, 2014). Poslovanje robne berze i afirmacija sistema skladišta i sistema robnih rezervi u pri- vredi Srbije znači podizanje nivoa pouzdanosti i sigurnosti privrednog i investicionog ambijenta. Na domaćem agro-tržištu prisutna je velika cenovna oscilacija (čak i u raz- merama 1:2), što znači da je domaće agro-tržište visokorizično i da kao takvo generiše tržišnu neizvesnost. Kada bi cenovne oscilacije bile na nivou od 10% do 15%, smatralo bi se da je to normalno za tržišnu utakmicu u kojoj jedni dobijaju, a drugi gube u skladu sa principima fer tržišta. Međutim, svako ko želi da uloži u pokretanje proizvodnje u domaćem agraru suočen je sa pitanjem isplativosti proizvodnje i gubitka supstanci. U tom smislu, može se konstatovati da domaći agrar posluje bez implementiranih „alata” za upravljanje visokorizičnim tržištem. Dragan Miletić 1 , Marko Milojević 2 , Ivica Terzić 2 1 Fondacija “Centar za mlade talente”, Novi Sad, Srbija 2 Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija Korespondencija: Dragan Miletić e-mail: dragan.miletic@cmt.edu.rs Finiz 2016 DOI: 10.15308/finiz-2016-149-153 OSIGURANJE Stručni radovi - pregledna studija