20.2 (2019): 391-418 391 UDK 811.163.42'373.7 811.163.42'373.612.2 Izvorni znanstveni članak Prihvaćen za tisak 10.05. 2019. https://doi.org/10.29162/jez.2019.14 Barbara Kružić Goran Tanacković Faletar Filozofski fakultet Osijek Metafora, metonimija, frazem i eufemizam: o čemu govorimo kada govorimo o smrti?  Cilj je ovoga rada istražiti hrvatski frazeološki korpus vezan uz komunikaciju o smrti i umiranju, s posebnim obzirom na njegov eufemizacijski, odnosno di- sfemizacijski potencijal, a potom i ispitati jesu li s formiranjem tih dviju kate- gorija povezani isti ili različiti kognitivni mehanizmi. Radna je pretpostavka autorȃ ovoga rada da su eufemizmi u tom smislu češće temeljeni na metafori- čkom načelu, s obzirom na to da konceptualna metafora kao dvodomenski model omogućuje konceptualni pomak iz traumatične ciljne domene tabua u kakvu ugodniju i komunikacijski prihvatljiviju iskustvenu domenu izvora, dok su disfemizmi u većoj mjeri vezani uz konceptualnu metonimiju koja, kao ko- gnitivni mehanizam čija se izvorna i ciljna sastavnica, tj. pokretač i aktivna zona, zadržavaju u okviru iste konceptualne domene, ne pruža mogućnost konceptualnoga „bijega“ iz traumatičnoga područja, već izravno imenuje neki od njegovih aspekata. Kako bi se ispitala utemeljenost takve pretpostavke, au- tori rada proveli su anketno ispitivanje o hrvatskome frazeološkom inventaru vezanom uz semantičko polje smrti i umiranja, a njegovi rezultati potom su obrađeni te analizirani u metodološkim okvirima kognitivnoga pristupa meta- fori i metonimiji. Pokazalo se da nešto više od polovice frazema ispitanici ko- riste u svrhu eufemizacije, a najčešće u tome posežu za konceptualnom meta- forom SMRT JE SAN. Ključne riječi: smrt; tabu; eufemizam; disfemizam; frazem; konceptualna metafora; konceptualna metonimija.  Ovaj rad posvećujemo izv. prof. dr. sc. Branku Kuni, dragom i iskrenom prijatelju, nezaboravnom predavaču i radnom kolegi, koji nas je početkom 2018. godine iznenadno i zauvijek napustio.