701 UDK: 811.163.43'373.21(497.6 Trebinje) Izvorni znanstveni rad Domagoj Vidović Katoličko i hrvatsko u toponimiji i antroponimiji te govorima na području Trebinjsko-mrkanske biskupije Sažetak: U radu se na temelju onomastičkih i dijalektoloških podata- ka nastoji rekonstruirati povijesno prostiranje hrvatskoga i katoličkoga pu- čanstva na području Trebinjsko-mrkanske biskupije. Toponomastički po- datci ponajprije upućuju na rano pokrštavanje mjesnoga puka i prvobitnu pripadnost zapadnomu kršćanstvu (npr. toponimi Satulija u Dubljanima i Sutilija u Podžablju), a antroponomastički na prisutnost hrvatskoga imena diljem biskupije. Dijalektološki podatci pokazuju kako su u predmigracij- skome razdoblju mjesni govori bili ikavski i vjerojatno šćakavski. Ključne riječi: toponimija, antroponimija, dijalektologija, katolik, Hrvat. Uvod Na području Tribunije još su prije dolaska Slavena osnovane Kotorska i Risanska biskupija, a početkom XI. stoljeća u povijesnim se vrelima prvi put spominje Trebinjska biskupija, najstarija katolička biskupija u Bosni i Hercegovini, osnovana nakon doseljenja Slavena, kojoj je pripadalo i ovim radom obuhvaćeno područje. Dolaskom pod vlast raških župana te zatim Nemanjića (koji su Tribunijom vladali gotovo dva stoljeća, a Humom, uz povremene prekide te veću samostalnost humskih župana, više od stoljeća) i osnutkom Eparhije humske 1219. na područje se Trebinjske biskupije (iz koje je 1253. biskupa Salvija protjerao Stefan Uroš I. Nemanjić nakon čega je biskup utočište pronašao na Lokrumu) sve snažnije širi pravoslavlje, a Zbornik - slog ---1.indd 701 1.8.2023. 12:05:49