117 PEDAGOGIJSKA istraživanja, 8 (1), 117 – 124 (2011) UDK 37.014.53:323.15(437.6) 376.1-054.57(437.6) Prihvaćen 31. ožujka 2011. Obrazovanja na manjinskim jezicima u Slovačkoj u društvenom (političkom) kontekstu Stanislav Benčič Sveučilište Konstatina Filozofa, Nitra, Slovačka Katedra za lingvodidaktiku i interkulturne studije Sažetak Rad je usmjeren prema obrazovanju na manjinskim jezicima u Slovačkoj, a osnova su pisani dokumenti, povijesni, enciklopedijski i statistički podaci, kao i analiza sadašnjeg stanja. U uvodu se istražuju povijesne prilike koje su utjecale na nastanak nacionalnih manjina i njihovih škola na području današnje Slovačke Re- publike. Položaj manjina i mogućnosti obrazovanja na manjinskim jezicima uvjetovani su društvenim (po- litičkim) kontekstom. U radu se analizira stanje obrazovanja najbrojnije mađarske i rusinske manjine, kao i njemačke, romske, ukrajinske, češke, bugarske, hrvatske i poljske nacionalne manjine. U razvoju manjin- skog školstva u Slovačkoj navode se specifčnosti u okviru židovskog, bugarskog i njemačkog manjinskog školstva, kao i podaci iz Izvještaja o implementaciji Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezici- ma u Slovačkoj Republici. Područjem odgoja i obrazovanja i odnosa manjina prema većinskom stanovniš- tvu i jeziku bavi se poglavlje o ulozi komunikacijskih i odgojnih aspekata u životu nacionalnih manjina. Ključne riječi: jezici nacionalnih manjina, obrazovanje, manjinske škole, politika, Slovačka. Uvod Obrazovanje na manjinskim jezicima već nakon Pr- voga svjetskog rata postaje jedno od važnih područja obrazovne politike europskih država. Nacionalne bi manjine trebale pridonijeti razvoju kulture domicil- ne države, kojoj je interes da pripadnici nacionalnih manjina čuvaju svoj identitet te istodobno budu rav- nopravni s većinskim narodom. Slovačka je zemlja s više nacionalnih manjina i manjinskih jezika, od kojih su najznačajniji: mađarski, njemački, rusinski, ukrajinski, romski, češki, bugarski, hrvatski i poljski. U Slovačkoj je najbrojnija mađarska nacionalna manjina (9,7%) koja obitava na (pretežno) južnim područjima zemlje. S gledišta teritorijalne pripad- nosti možemo također lokalizirati rusinsku (0,4%) i ukrajinsku nacionalnu manjinu (0,2%) koje žive na području prešovske regije s proširenjem sjever- no prema Poljskoj te istočno prema ukrajinskoj gra- nici, kao i poljsku nacionalnu manjinu (0,04%) koja živi u graničnom području na sjeveru zemlje, po- najprije u oblasti Visokih Tatra, odnosno dijelom i drugdje. Ostale autohtone nacionalne manjine: Romi (1,7%), Nijemci (0,1%), Bugari (0,02%), dijelom Hr- vati (0,01%) žive na područje Slovačke Republike dis- perzirano i neravnomjerno, tj. s većom ili manjom koncentracijom na nekom području. Unatoč deklariranoj jednakosti manjina, na obra- zovanje na manjinskim jezicima u bivšoj Čehoslo- vačkoj i u današnjoj Slovačkoj Republici utjecala su politička zbivanja. Povijesni aspekt razvoja manjinskog školstva Austrija i Ugarska su prihvatile raspad monarhije na različite načine: dok je Austrija to prihvatila kao činje- nicu, Mađari su se trudili zaštiti integritet Ugarske koji