Originalni naučni rad UDK: 316.7 Antropologija 13, sv. 3 (2013) Miloš Milenković 1 Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu O IZVORIMA ANTIREALISTIČKOG POGLEDA NA RELATIVIZAM U SOCIOKULTURNOJ ANTROPOLOGIJI 2 Apstrakt: Istorija teorijsko-metodoloških debata u sociokulturnoj antropologiji opte- rećena je brojnim problemima koji ne samo da otežavaju njeno razumevanje, predava- nje i istraživanje, već sputavaju i praktičnu primenu discipline, posebno u javnoj sferi. Istorijsko-metodološko istraživanje pokazuje da među najvažnije probleme ovog tipa spada, u disciplinu s interdisciplinarne scene i pod jakim političkim pritiskom imputi- ran, a potom široko rasprostranjen, antirealistički pogled na relativizam. Relativizam, koji je u debatama o naučnom statusu discipline označen za glavnog pratioca postmo- dernog "podrivanja" istine, nauke, morala i drugih tzv. opštih vrednosti čovečanstva, nije relativizam koji sociokulturna antropologija gaji od vremena svog akademskog zasnivanja. Naprotiv, antropološki relativizam imao je za cilj da omogući komparativ- no razumevanje među kulturama, a za posledicu uspešno zasnivanje naučnog statusa discipline – kako u akademskom, tako i u javnom domenu. To je omogućeno upravo primenom relativizma kao garanta objektivnosti opisa i pouzdanosti razumevanja, a time i rešenja metodološkog problema nelegitimnosti komparativnog metoda. Ipak, originalni, disciplinarno-specifičan pogled na relativizam, kao temelj dobre antropo- loške nauke, vremenom se izgubio i zamenjen je antirealističkom koncepcijom relati- vizma, koja ne samo da je nepodobna javnom angažmanu, već sobom nosi i ozbiljan potencijal podrivanja akademskog autoriteta discipline. Ključne reči: kulturni relativizam, naučni realizam, esencijalizam, istorija antropolo- gije, politika znanja, metodologija antropoloških istraživanja …nema više smisla baviti se antropologijom koja ne slama srce. (Behar 1996, 177) Kao što bi se to na prvi pogled možda moglo učiniti, gornji citat nije cini- čan. Baš u vreme kada je objavljen – u trenutku koji možemo nazvati vrhun- 1 milmil@f.bg.ac.rs 2 Članak je rezultat rada na projektu br. 177017 koji Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije realizuje na Odeljenju za etnologiju i antropolo- giju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.