Prethodno priopćenje UDK 165.7Epikuros+165.72(045) doi: 10.21464/f43107 Primljeno 28. 12. 2021. Jelena Pavličić, 1 Ivan Nišavić 2 1 Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Čika-Ljubina 18–20, RS–11000 Beograd 2 Univerzitet u Beogradu, Institut za flozofju i društvenu teoriju, Kraljice Natalije 45, RS–11000 Beograd 1 jelena.pavlicic@f.bg.ac.rs, 2 ivan.nisavic@instifdt.bg.ac.rs Epikurejske i skeptičke argumentativne strategije O njihovom razvoju i uzajamnom utjecaju Sažetak U radu su skicirana ključna mjesta spoznajno-teorijske rasprave koja se odvijala u vrijeme najistaknutijih epikurejski i skeptički orijentiranih mislitelja. Istraživanje počinje s nekoliko povijesnih naznaka o Epikurovu doprinosu uspostavljanju spomenutih sporova te njegovoj motivaciji da problemu kriterija spoznaje dodijeli ključno mjesto. Istovremeno, u izvjesnoj mjeri, postat će jasno kako se rivalska skeptička misao razvijala pod utjecajem toga učenja. Namjera nije da se ta dva flozofska pristupa oslikaju u potpunosti, pa čak ni da se obuhva- te njihove glavne odlike, nego da se ponude izvjesni uvidi u specifčna područja njihovo- ga uzajamnog utjecaja koja su doprinijela tome da se na neočekivan način približe jedno drugom. Uslijed toga, vidjet ćemo i da, premda prilično raznorodne, te dvije helenističke pozicije odražavaju izvjesne sličnosti, prije svega, kada je riječ o poimanju prirode i cilja flozofskih istraživanja, u čemu se ogleda primjer sretnoga života, kao i odgovora na pitanje kojim bi se kriterijem trebalo rukovoditi ako želimo dostignuti takav život. Ključne riječi helenistička flozofja, kriterij istinitosti, epikurejci, skeptici, osjetilna spoznaja, Epikur, Piron 1. Preliminarna zapažanja Nerijetko se osvrtanja na epistemološka pitanja o prirodi, dometu i kriteriju spoznaje mogu prepoznati kao polazno mjesto u tumačenju flozofske sce- ne helenističkoga razdoblja, ali i kao neizostavni trenutak u razumijevanju pojmovne okoline neophodne za njeno ispravno predstavljanje. 1 Razlog za to sadržan je u uvidu da helenističko razdoblje predstavlja izuzetno značaj- no doba za razvoj antičkih spoznajno-teorijskih rasprava (Brunschwig 2008: 229). Konkretno, kada je riječ o problemu kriterija spoznaje, premda datum njegova uvođenja nije moguće nedvosmisleno utvrditi, odmah treba napome- nuti da je vjerojatno Epikur (341.–271./270. g. p. n. e.) bio prvi flozof koji je na njega ponudio razrađen odgovor (Striker 1974: 57–59; Løkke 2015: 9; Nat. D.: 43–44). Uz to, smatra se da je većinu problema i pojmova koji su obilježili helenističke epistemološke rasprave također postavio i uveo on sâm (Løkke 2015: 9; Burnyeat 1978: 200). U tom pogledu, jedan je od ciljeva ovoga rada utvrditi koliki je točno Epi- kurov doprinos u uspostavljanju spoznajno-teorijskih sporova i u čemu leži njegova motivacija da problemu kriterija spoznaje dodijeli ključno mjesto. 1 Ovaj je rad realiziran uz podršku Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkoga razvoja Republike Srbije prema Ugovoru o realizaciji i fnanciranju znanstveno-istraživačkoga rada za 2022. godinu.