Energy and the Environment (2006) 295-304 295 VJETROTURBINA U MLAZNICI ZAKRETNE I FIKSNE IZVEDBE Ivan Vrsalović 1 , Bernard Franković 2 , Igor Bonefačić 2 , 1 Tel. +385 51 621 487, E-mail: ivica.vrsalovic@ri.t-com.hr, 2 Tehnički Fakultet, Sveučilište u Rijeci, Tel. +385 51 651 561, E-mail: bernard.frankovic@riteh.hr, igor.bonefacic@riteh.hr Sažetak: Na srednjem i južnom dijelu Jadrana većina potencijala vjetra dolazi od bure, juga i maestrala. Zbog toga vjetroturbine trebaju biti zakretne, da se može pretvoriti energija vjetra iz više smjerova. Međutim, na obalnom dijelu sjevernog Jadrana (od Zadra do Rijeke) dominantna je bura te preko 90% energetskog potencijala vjetra dolazi iz sjeveroistočnog kvadranta. Dakle, u tom području nema opravdanog razloga ugrađivati skupi ležaj i zakretni mehanizam, te vjetroturbina u mlaznici može biti izvedena fiksno, okrenuta uvijek prema buri. Procjenjuje se da bi vjetroturbine u mlaznici, fiksne izvedbe bile oko 20% jeftinije i pogonski sigurnije od zakretnih. Izrazite efekte djelovanja bure u Senjskoj dragi možemo objasniti strujanjem hladne zračne mase koja ponire sa prijevoja Vratnik i ubrzava niz njegove padine. Sustav fiksnih vjetroturbina u reguliranoj mlaznici koji čini vjetroelektranu moguće je, u tom slučaju, izvesti u obliku vjetrobrane. Najpovoljnija veličina turbine u fiksnoj izvedbi bila bi promjera rotora d=54 m i snage Pe =1000 kW. Na prostoru iznad Senja mogao bi se izgraditi niz od 3 vjetrobrane prosječne visine 150 m i ukupne dužine cca 15 km čineći sustav vjetrobrana ukupne snage Pe,s = 360 MW. Ključne riječi: vjetroturbina, mlaznica, vjetroelektrana, vjetrobrana, Senjsko područje 1. UVOD Prognoze govore da se jedna trećina električne energije do 2050. g., a 16,5 % do 2020. g. može proizvoditi iz energije vjetra, čime bi se smanjila emisija CO 2 za 113 milijarde tona. U Svijetu je do danas ugrađeno 2 GW generatora koji koriste energiju vjetra, a postoje i prva postrojenja u Hrvatskoj. Te prve vjetroelektrane nisu rezultat razvoja domaće tehnologije, već je to rezultat stranih ulaganja i pogodnog tržišta za prodaju strane tehnologije. Razlozi tome su raznorazni, najčešće manjak sredstava za sustave obnovljivih izvora energije, manjak legislative kojom bi se regulirali odnosi u energetskom sektoru s ciljem poticanja korištenja obnovljivih izvora energije, a i manjak raspoložive domaće tehnologije. 2. VJETROTURBINA U REGULIRANOJ MLAZNICI Naziv "Vjetroturbina u reguliranoj mlaznici", ukazuje na to, da se radi o novoj vjetroturbini koja u grlu mlaznice na lopaticama rotora koncentrira i regulira najpovoljniju količinu zraka čime se omogućuje korištenje slabih i srednjih vjetrova, čija je učestalost veća u odnosu na one jače.