N. Antunac i M. Kapš: Utjecaj pasmine koza... Mljekarstvo 45 (3) 157-168 Utjecaj pasmine koza i redoslijeda laktacije na parametre laktacijske krivulje Neven Antunac, Miroslav Kapš Izvorni znanstveni rad - Original Scientific Paper UDK: 636.39 Sažetak Istraživanje utjecaja pasmine i redoslijeda laktacije na pojavu vrha proizvodnje mlijeka, na vrijeme pojave vrha proizvodnje mlijeka i na perzistenciju, provedeno je s istim alpina i sanskim kozama tijekom prvih pet laktacija. Mliječnost je kontrolirana jednom na mjesec. Rezultati mjesečnih kontrola mliječnosti korigirani su na 50., 100., 150.1200. dan laktacije, pri čemu se koristila nelinearna funkcija. Korekcija količine mlijeka provedena je jednadžbom Wood-a (1967). Vrijednosti vrha proizvodnje, vrijeme pojave vrha i perzistencije određivani su primjenom izračunatih vrijednosti parametara toka laktacije a, b i c, prema jednadžbi Wooda. Izračunate vrijednosti za svaku pojedinu pasminu i laktaciju statistički su analizirane linearnim modelom (Harvey, 1975). Među pasminama nisu ustanovljene značajne razlike u vrhu proizvodnje mlijeka i perzistenciji, dok su značajne razlike u vremenu pojave vrha ustanovljene samo u I. laktaciji. Redoslijed laktacije značajno je utjecao na vrijeme pojave vrha i na perzistenciju. Vrh proizvodnje mlijeka značajno se povećao s porastom redoslijeda laktacije sve do IV. jarenja. Riječi natuknice: vrh proizvodnje mlijeka, vrijeme pojave vrha, perzistencija, kozje mlijeko. Uvod Redoslijed laktacije i pasmina u znatnoj mjeri utječu na oblik laktacijske krivulje, na početnu i maksimalnu dnevnu količinu mlijeka i na perzistenciju. Poznavanje laktacijskih krivulja i parametara koji na nju utječu, omogučavaju predviđanje ukupne količine mlijeka na temelju jednog testiranog dana (Wood, 1974) ili nekoliko testiranih dana u ranoj laktaciji ( G o o d a l l i S p r e v a k , 1985), a proizvođačima omogućava selekcioniranje životinja za specifične proizvodne ciljeve ( G i p s o n i G r o s s m a n , 1990). Jedan takav cilj može biti i selekcija koza s najvišom razinom proizvodnje u ranoj laktaciji i koje taj vrh zadržavaju tijekom laktacije (npr. selekcija koza veće perzistencije). Na taj način proizvođači mlijeka mogu donositi određena rješenja na temelju pojedinačne proizvodnje ( D u d o u e t , 1982). Istraživanjem toka laktacijske krivulje može se analitički ustanoviti oblik laktacijske krivulje određenog razdoblja. U prikazivanju toka laktacijske krivulje W o o d (1976) je predložio jednadžbu koja u točnosti definicije 157