Zbornik radova s Međunarodnog interdisciplinarnog umjetničko-znanstvenog skupa | PAJO KOLARIĆ I NJEGOVO DOBA | Zbornik radova 384 Marija Raguž 1 , Tamara Alebić 2 TAMBURAŠ SLAVONSKI OD SATIRA DO DANAS: ETNOGRAFSKO ISTRAŽIVANJE Pregledni rad / Review Paper UDK: 78:930.85(497.5) Sažetak Tambure u Slavoniji spominju se od sredine 18. stoljeća, u kontekstu slavonske rural- ne kulture. Smatramo kako je upravo taj prostor ishodište Kolarićeva interesa za tam- buru. Upravo s Kolarićem i Kuhačem tambura ulazi u urbanu kulturu, a s vremenom postaje sve izraženiji simbol hrvatskoga nacionalnog identiteta. Stručnu literaturu o tamburi od samih početaka hrvatske etnomuzikologije stvarali su stručnjaci glazbenici i pri tome su se bavili različitim aspektima sviranja tambure, ali u najvećoj su se mjeri fokusirali na muzikološke aspekte, sam instrument i formalne i javne kontekste svira- nja tambure. S druge strane, tambura je usko povezana uz hrvatsku tradicijsku glazbu kojom su se s etnološkoga aspekta bavili stručnjaci IEF-a. Ta su istraživanja polazište imala u čisto glazbenim aspektima tamburaštva, u samom instrumentu, u vrsti glazbe, a fokus je ovoga istraživanja stavljen na nositelje prakse sviranja tambure u Slavoniji, s tim da su ujedno oni i fokalna točka, odnosno kazivači koji su ponudili glavninu građu za ovu etnografiju. Ključne riječi: etnografija, kulturna praksa, Slavonija, tambura, tradicijska glazba. Uvod Relković u Satiru spominje „tambure male“ (Hadžihusejnović Valašek, 2002) prilikom opisa svadbe: „Pak dobavi Bubanj i Sviralle, Bas akochesh i Tambure male“ (Relkovich, 1822, 70). Iz djela Jeka planine Vida Doše- na, izdanoga 1767. godine, posredno se doznaje da je Tamburaš slavonski reagirao na Satira, a Došen se obrušava na toga kritičara čije djelo nije sa- 1 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek; marija.raguz@mefos.hr. 2 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek; talebic@fdmz.hr.