9 živo vrelo 8–2024 V eć je Karl Rahner napisao kako mišljenja i prosudbe o »vizijama« i »ukazanjima« idu u krajnosti: u apriorno odbacivanje ili lakovjerno prihvaćanje. Oni skeptični već unaprijed imaju gotovo mišljenje da radi se o prijevari te spre- mne dogmatske i racionalne argumente zašto takve pojave nisu moguće. Oni pak otvoreniji nadnaravnim fenomenima, jednako tako snažno ovima prvima prigovaraju racionalizam, malovjernost, bezbožnost (usp. K. Rahner, Über Visionen und verwandte Ersche- inungen, u: Geist und Leben, 21 (1948.), 179-180). Doista, ako se promatraju pojedinačni slučajevi priznatih ili navodnih nadnarav- nih fenomena, često se susreće ili jedno ili drugo krajnje mišljenje. Da bismo pak došli do uravnoteženijeg stava prema nadnaravnim pojavama, potrebno je promotriti temeljne teološke okvire koji vrijede općenito za mogućnost nadnaravnih fenomena, njihovu svrhu, korisnost i obvezatnost vjerovanja. Boljem odvagivanju »za« i »protiv« nadnaravnih događaja doprinose i nove Norme za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih fenomena, koje je objavio Dikasterij za nauk vjere 17. svibnja 2024. godine, a čije ćemo glavne naglaske predstaviti (hrvatski prijevod na: https://ika.hkm.hr/novosti/norme-za-postupanje-u-razlucivanju- navodnih-nadnaravnih-fenomena/). Mogućnost nadnaravnih fenomena u kršćanstvu Iz perspektive vjere gledano, mogućnost nadnaravnih fenomena odnosno privatnih objava po vizijama, lokucijama i sl. načelno postoji. Kršćanska vjera u Boga polazi od toga da se Bog u svojoj slobodi može na izvanredan način objaviti nekim ljudima, te im u određenom vremenu i prostoru, po ograničenoj stvarnosti, Mogući nadnaravni fenomeni svoj smisao i vrijednost dobivaju tek iz svoje smještenosti u kontekst Božje objave u Isusu Kristu. Mogućnost, smisao i razlučivanje nadnaravnih fenomena S. VALERIJA KOVAČ