95 Psihoterapija depresija Psychotherapy of Depressions Rudolf Gregurek Klinika za psiholoπku medicinu Medicinskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu KBC Zagreb 10000 Zagreb, KiπpatiÊeva 12 Saæetak O psihoterapijskom pristupu u lijeËenju depre- sije postoji relativno malen broj navoda u znanstvenoj litera- turi. U ovom radu pokuπalo se sustavno sagledati problem psihoterapije depresije, prikazom individualnog, grupnog i kombiniranog, farmakoterapijsko-psihoterapijskog pristupa u lijeËenju ovog psihiËkog poremeÊaja. Definiran je problem depresije s glediπta psihodinamske psihijatrije, no opisane su i ostale (kognitivne i bihevioralne) koncepcije u razumijevanju depresije. Ujedno su prikazana i novija neuroznanstveno-psi- hoanalitiËka promiπljanja o psihoterapiji i njezinu mjestu u suvremenome znanstvenom pristupu psihijatriji. Usprkos mnogim metodoloπkim teπkoÊama, psihoterapija je vaæan aspekt u lijeËenju depresije. Posebno je vaæan zajed- niËki farmakoterapijski i psihoterapijski pristup koji je u veÊem broju kliniËkih istraæivanja pokazao svoje vrijednosti. ZakljuËno, psihoterapijski pristup moæe se ravnopravno nositi s farmakoloπkim metodama lijeËenja jer u krajnjem ishodu nema, prema metaanalitiËkim studijama, znaËajnijih terapij- skih razlika. KljuËne rijeËi: depresija, psihoterapija, lijeËenje Summary The scientific literature contains a relatively small number of quotes about the psychotherapeutic approach to the treatment of depression. In this article we tried to address the psychotherapy of depression systematically by demonstrating individual, group and combined pharmaco-psy- chotherapeutic approaches to the treatment of this psychic disorder. Depression is defined from the point of view of psy- chodynamic psychiatry; however, other approaches (cognitive and behavioural) to understanding of depression have been also described. The article also shows the recent neuroscien- tific-psychoanalytic approaches to psychotherapy and its role in a modern scientific approach to psychiatry. Despite many methodological difficulties, psychotherapy rep- resents a significant aspect of depression treatment. A joint pharmacotherapeutic and psychotherapeutic approach, whose value was confirmed in a number of clinical trials, is especial- ly important. Finally, psychotherapy is as good as pharmaco- logical therapies because, as meta-analytic studies shows, there are no significant therapeutic differences in final treat- ment results. Key words: depression, psychotherapy, treatment MEDICUS 2004. Vol. 13, No. 1, 95 - 100 DEPRESIVNI POREME∆AJI DEPRESSIVE DISORDERS Pristup u lijeËenju depresije karakteriziran je raspravama o znanstvenom i træiπnom razmiπljanju, ali i ideoloπkim razlikama profesionalaca koji se bave ovim psihiËkim poremeÊajem. Milijuni dolara potroπeni su na prodaju i promidæbu antidepresiva; farmaceutska industrija finan- cira brojna istraæivanja i publikacije. S druge strane, fon- dovi za financiranje psihoterapijskih istraæivanja su mini- -malni i jedva dostatni (1). Direktni troπkovi lijeËenja depresije izuzetno su veliki, ali indirektni troπkovi zbog gubitka radne produktivnosti i ljudske patnje ne mogu se mjeriti (2). Profesionalci u lijeËenju depresije trebaju biti svjesni ovih problema i uloæiti posebne napore u upoznavanje sa svim relevant- nim spoznajama, i bioloπkim i psihoterapijskim u lijeËenju ovog poremeÊaja (3). Suvremeni psihoterapijski pristup depresiji pod snaænim je utjecajem bioloπke koncepcije, ali Ëak i kad se psi- hijatrijske bolesti razumiju kao promjene na neuro--- transmiterskoj razini, simptomatologija ima specifiËno, individualno znaËenje za svakog bolesnika (4-6). Psiho- loπki stresovi i interpersonalni Ëinitelji sigurno uvjetuju neurokemijske promjene u mozgu koje dovode do prom- jena na neurotransmiterskoj razini. Drugim rijeËima, pojava depresivnih simptoma kombinacija je niza psi- hosocijalnih, genskih i bioloπkih Ëinitelja (7, 8). Na depresiju se dugo gledalo, u psihoanalitiËkim kru- govima, bazirajuÊi se na Freudovu Ëlanku o melankoliji (9), kao na ljutnju okrenutu prema unutra - ljutnju zbog gubitka voljene osobe, bilo zbog odbijanja, bilo zbog smrti. Danas depresiju sagledavamo kompleksnije, sa znatno viπe aspekata. Depresija moæe imati mnogo razliËitih uzroka, a ne samo gubitak objekta. Gubitak posla isto tako moæe stimulirati pojavu depresije, πto nije toliko povezano s ljutnjom okrenutom prema unutra koliko s beznadnoπÊu ekonomskog preæivljavanja. Endo- gena depresija obiËno se pojavljuje bez oËitoga psiho- loπkog povoda, ali isto tako moæe biti uzrokovana nekim svakodnevnim stresnima situacijama kao πto su odlazak od kuÊe, roenje djeteta ili promatranje djeteta kako postaje odrasla osoba i odlazi od kuÊe. Upravo