51 ARHEOLOŠKA BAŠTINA BUKOVICE U RUKOPISNOJ OSTAVŠTINI LUKE JELIĆA Šime Vrkić Zadar, Hrvatska U radu se donosi pregled rukopisne ostavštine povjesničara i arheologa dr. Luke Jelića, sačuvane u Arheološkom muzeju u Splitu, koja se odnosi na područje Bukovice. Među tom se ostavštinom nalaze različiti spisi, zabilješke, crteži, pisma, razglednice i fotografije nastale tijekom njegovih višegodišnjih arhivskih i terenskih istraživanja toga slabo poznatog i neistraženog područja. Ta nam građa otkriva Jelića kao pionira u istraživanju prošlosti Bukovice, koji se samo rijetko mogao osloniti na pomoć nekolicine obrazovanih ljudi s toga područja, kao što su bili Vladimir Ardalić iz Đevrsaka i Mate Ivanković iz Ervenika. Među sačuvanom građom nalaze se podatci o različitim vrstama arheoloških lokaliteta, od prapovijesnih gradina, rimskih naselja i komunikacija, srednjovjekovnih utvrda, crkava i groblja do novovjekovnih spomenika. Ključne riječi: Luka Jelić, Bukovica, Cvijina gradina, Burnum, Gornji i Donji Ervenik, Zečevo, Vladimir Ardalić. UVOD U radovima koje je objavio tijekom svoje bogate istraživačke karijere dr. Luka Jelić (1864. – 1922.) rijetko se doticao prošlosti Bukovice. Na to je područje ubicirao nekoliko lokaliteta koje spominju antički izvori, kao što su Hadra, koju je ubicirao na Gradinu u Medviđi, Argyruntum na Cvijinu gradinu u Kruševu i rijeka Tedanij, koju je identificirao sa Zrmanjom te joj ušće ubicirao u Velebitski kanal. 1 U radu o Ličkom sandžakatu spominje više lokaliteta na području Bukovice, kao što su utvrde Otišina, Bojnik, Obrovac, Stari Obrovac i Zečevo, a u jednoj se bilješci osvrnuo na vrijeme nastanka pravoslavnih manastira Krka i Krupa. 2 Jelić je s povjesničarom Ferdom Šišićem sudjelovao u izradi karte hrvatskog kraljevstva do 1102. godine, na kojoj je na području Bukovice, točnije između Karina i Podgrađa, ubiciran Nunac, odnosno Porfirogenetova županija 1 Luka Jelić, Najstariji kartografski spomenik o rimskoj provinciji Dalmaciji, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, vol. 10, Sarajevo, 1898., 539 – 541. 2 Luka Jelić, Lički sandžakat i postanje mletačke krajine, Narodni koledar, sv. 36, Zadar, 1898., 78 – 115, bilj. 3.