427 Elma Korić Univerzitet u Sarajevu, Orijentalni institut Slavonija na jednoj koloriranoj osmanskoj karti s početka 18. stoljeća Kartografski prikazi osmanskog porijekla iz perioda ranog novog vijeka na kojima je prika- zana Slavonija iznimno su rijetki. Kao izvor za pisanje ovoga rada primarno je poslužila jedna kolorirana osmanska karta iz 18. stoljeća, koja je pohranjena u Ratnom arhivu u Beču. Prema navodima u historiografiji, karta je dio ratnog plijena koji je dospio u austrij- ske ruke nakon osmanskog poraza kod Petrovaradina (1716) i potiče iz ostavštine Eugena Savojskog. Pretpostavlja se da je nastala po uzoru na karte evropskih autora toga vremena. Toponimi, hidronimi i ostale bilješke na karti ubilježeni su arapskom grafijom. Vjerovatno je to razlog zbog kojega do skora nije bila predmet detaljnije analize iako je odranije pozna- ta u regionalnoj historiografiji. U radu je predstavljen jedan isječak spomenute karte na kojemu je prikazana Slavonija, kao jedinstvena cjelina (Memleket-i Isḳlâviniyâ), s jasno ubilježenim koloriranim granicama. Prostor Slavonije obuhvata i cijelo područje Srijema (İşkrem) te dio Baranje, a omeđen je vodotocima Drave i Save te jednim dijelom Dunava. Na prostoru Slavonije ubilježene su najvažnije utvrde i gradovi, riječni tokovi, brežuljci i šume, kao i drugi interesantni sadržaji. Ključne riječi: Osmansko carstvo, kartografija, Slavonija, 18. stoljeće Osmanski interes za kartografiju datira još od vremena vladavine sultana Mehmeda II (vl. 1444-1446. i 1451-1481), koji je aktivno sakupljao i naručivao izradu geografskih karti te bio poznat po tome što je angažirao bizantske i evrop- ske geografe na prevođenju Ptolomejevih radova i pripremi atlasa. 1 Iako su do današnjih dana sačuvani samo rijetki primjerci premodernih osmanskih karti, njihov kvalitet i raznolikost sugeriraju da je postojao značajan stupanj kartograf- ske osviještenosti u visokoj osmanskoj kulturi. 2 Kako u osmanskoj državi nije postojao zvanični kartograf, u historiografiji još uvijek nije precizno utvrđeno da 1 Franz Babinger, „An Italian map of the Balkans, presumably owned by Mehmed II, the conqueror (1452–53)“, Imago Mundi, Vol. 8 (1951), 8-15. 2 Ahmet T. Karamustafa, „Military, Administrative and Scholarly Maps and Plans“, in: The History of Cartography, Cartography in the Traditional Islamic and South Asian Societies, Harley and Woodward eds., vol. 2, book 1 (Chicago: University of Chicago Press, 1992), 209-210; Thomas D. Goodrich: „Old maps in the library of Topkapi palace in Istanbul“, Imago Mundi, Vol. 45, No. 1 (1993), 127; Fikret Sarıcaoğlu, „Cartography“, in: Encyclopedia of the Ooman Empire, ed. by. Gabor Agoston and Bruce Masters (New York, 2009), 120.