104 OPĆINA VIRJE 3 3.2 PREGLED POVIJESTI VIRJA I OKOLICE OD PRVIH PISANIH DOKUMENATA DO ZAVRŠETKA DRUGOGA SVJETSKOG RATA [prof. dr. sc. Hrvoje PETRIĆ] SREDNJI VIJEK Imena Prodaviz/Prodavić, Viri/Virje U najstarijim dokumentima se spominje naziv Prodaviz, koje se u literaturi najčešće kroatizira kao Prodavić, no ima i drugačijih rješenja za hrvatski naziv. Primjerice Nada Klaić je pisala Prodavec. 1 Postoji nekoli- ko mogućnosti za objašnjenje naziva Pro- daviz. Jedna je da je ime došlo od imena zagrebačkog biskupa Prodana i značilo bi Prodanova voda, ukoliko se imenu Prodan doda mađarska riječ »viz« (voda). Druga mogućnost bi dolazila od kajkavske riječi »prod« (sprud) i uz dodatak riječi »viz«. Po tome bi Prodaviz označavao vodu u kojoj ima sprudova. Treća mogućnost bi bila da je naziv »Prod« pogrešno napisana riječ za brod i po tome bi naziv glasio »Brodna vo- da« 2 , odnosno voda preko koje se prelazi, iako je moguće tumačenje da je to voda preko koje vozi brod, odnosno skela. Upo- zoreno je i na pisanje naziva »Podravych« kao sjedišta župe. 3 Kako u mađarski jezik ponekad koristi obrnuti redoslijed slova u nazivima koje preuzimaju od Slavena, mo- 1 N. Klaić, Koprivnica u srednjem vijeku, Koprivnica 1987., 50. 2 Godine 1577. spominje se Brodariss, R. Lopašić, Spomenici Hrvatske krajine (SHK), knj. 1, Zagreb 1884., 34. 3 R. Pavleš, Koprivničko i đurđevečko vlastelinstvo, Koprivnica 2001., 156. guće je pretpostaviti da se do imena Pro- daviz/Prodavic možda dolazi od inverzije mađarskog jezika za ime Podraviz/Podra- vic, što bi trebao biti naziv za posjed pod Dravom. 4 Otvorimo još jednu mogućnosti koja je malo vjerojatna, a prema njoj za- dnji dio ne bi glasio »viz«, nego »ves«, što znači selo. U tom slučaju bi se radilo o selu u kojem se prodaje ili čak možda i o Pro- danovom selu, no takvo tumačenje se ne čini vjerojatnim jer zasada nije poznata ni jedna varijanta naziva kojom bi naselje za- vršavalo na -vec. Stoga bi tu mogućnosti za sada trebalo isključiti. Iako na prvi pogled ime ostaje zagonetno i za nadati je kako će se budući istraživači približiti rješenju čini mi se ipak u ovom trenutku najvjerojatni- jim da se je zadnji dio imena došao od ma- đarske riječi »viz«, tj. voda i da je stoga pra- vilnije pisati Prodaviz, a ne Prodavić. Inače nema dokaza da bi se bilo koji potok nazi- vao tim imenom pa je možda ta voda bila stajačica ili se radilo o većem močvarnom području između Drave i prvih obronaka Bilogore (Međurečke gore) pa bi se riječ »viz« možda mogla prevoditi i kao »izvor«. 5 U osmanskim dokumentima iz 1552. po- 4 N. Maras, Ernuszti u Podravini, Podravski zbornik, 47, Koprivnica 2021., 41. 5 Josip Tomec je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće zabilježio nekoliko slučajeva da su ljudi kopajući bunare u sjevernoj polovici Virja nailazili na granje, šiblje, hrastovo i johino lišće, a u dubljem sloju i na močvarnu »berečnu crnu zemlju«. J. Tomec, Virje, 351. stoji zapis o utvrdi Virler ili Virolar navodi kao jedna od napuštenih utvrda. U obje verzije osmanskog naziva na početku dolazi riječ Vir, a to je vrlo blisko narodnom na- zivu Viri. Zanimljivo je da iste 1552. upo- trebljavaju nazivi Prodaviz i Viri/Virje pa je očito da su to bili identični nazivi za istu lokaciju. Virje je vjerojatno štokavizirana varijanta imena Viri koju je prihvatila voj- nokrajiška i civilna administracija. Uz ime Viri/Virje se radi vjerojatnog kontinuiteta lokacije sve do kraja 16. stoljeća u izvori- ma i dalje spominje naziv Prodaviz. 6 Da se najvjerojatnije koristila varijanta naziva Viri potvrđuje podatak o imenu i prezime- nu vojnika koji se zvao Gregor od Wyrou, što se svakako čita »od Virov«. 7 Ima više potvrda da se među ljudima i u 17. sto- ljeću koristio naziv Viri, 8 a tako je ostalo i kasnije, a potvrđeno je primjerice na pri- jelazu 19. u 20. stoljeće. 9 Iako se na prvi pogled može činiti logičnim objašnjenje da ime dolazi od virova tj. vodenih vrtloga, no trebalo bi ga odbaciti zato jer se u tome 6 Jedno od posljednjih spominjanja naziva Prodaviza (Prodawyss) je u pismu Stjepana Grassweina pisanog u Koprivnici 3. srpnja 1592. Sisak u obrani od Turaka. Izbor građe 1543-1597., Zagreb 1993., 444. 7 Steiermärkische Landesarchiv Graz (dalje: STLA), Laa A. Antiquum XIV – Militaria, 1577. 8 U prezimenima dolazi u varijantama: od Wirove (1644.), od Wirovo, od Wirova (1651.), STLA, Militaria, Sch. 175, 191. 9 J. Tomec, Virje 1897.-1904., Zbornik za narodni život i običaje, knj, 62, Zagreb – Virje 2021., 75.