175 Radovi sa XXIV savetovanja agronoma, veterinara i tehnologa, Vol. 16. br. 1-2 UDK:612.66+633.491:631.532.2 Pregledni rad FIZIOLOŠKA STAROST SEMENSKIH KRTOLA KROMPIRA (SOLANUM TUBEROSUM L.) D. Poštić, N. Momirović, Z. Broćić, Ž. Dolijanović, G. Aleksić , N. Trkulja, Ž. Ivanović9 ∗ Izvod: Pre mnogo godina, još od kada su otkriveni hormoni krajem XIX veka Fritz Went i Francis Darwin shvatili su da biljni i životinjski organizmi prolaze kroz različite etape unutrašnje starosti koja ne odgovara samo proteklom vremenu. Fiziološko starenje određeno je uticajem dva faktora unutrašnjom biohemijom posebno hormonima tj. genitičkom predis- pozicijom i uslovima sredine (Pavlista, 2004). Kada se krompir gaji vegetativno (krtolama), genetička predispozicija je odlika sorte (van der Zaag and van loon, 1987). Fiziološka starost krtole se obično definiše kao hronološka starost krtole, koja je određena (istorijom polja) eko- loškim uslovima u toku vegetacije i uslovima skladištenja. Razlikujemo dva tipa fiziološke starosti kod krompira, nadzemnog vegetativnog dela ili cime u toku vegetacije i krtola posle vađenja (u vreme skladištenja) (Pavlista, 2004). Fiziološka starost cime izračunava se na osno- vu kolebanja dnevnih temperatura vazduha i koristi za predviđanje osetljivosti (prijemčivosti) biljke na infekciju crne pegavosti lišća (Alternaria solani), mogućnosti napada bolesti na sta- rije biljke. Drugi tip fiziološke starosti odnosi se na životnu sposobnost krtola namenjenih za seme (Pavlista, 2004). Fiziološka starost semenske krtole je predmet ovog rada i ona se široko definiše kao :«stepen razvoja semenske krtole krompira« (Struik, 2007; Struik, 2009),«...fizi- ološko stanje krtole koje utiče na produktivnost« (Bohl et al., 2003) ili »...unutrašnja starost krtole kao rezultat biohemijskih promena...« (Bohl et al., 1995). Smatra se da je krtola u »opti- malnoj« starosti kada je (životna sposobnost) snaga porasta u maksimumu, posle dormantnog perioda krtole klijaju i energija porasta raste do najveće, posle toga starost se povećava i gubi se životna sposobnost (Knowles, 2004). Drugim rečima od faze fiziološke starosti u kojoj se nalazi krtola zavisi njena životna sposobnost. Fiziološko starenje krtola se dešava za vreme vegetacione sezone pod uticajem kompeksa agroekoloških uslova i za vreme skladištenja, veoma je teško za razumevanje i komplikovano za merenje (lamont, 2002; Bohl et al., 2003; Johnson, 2004; Delanoy et al., 2004). Jedini načim utvrđivanja sezonske stimulacije fiziološke starosti krtola je izvođenje ogleda za određivanje dormantnosti i klijavosti. Najbolji i osnovni pokazatelj je pregled istorije polja u poređenju sa predhodnom godinom semenske partije. Međutim, glavno starenje semenskih krtola se odvija u skladištu (Pavlista, 2004). Za vreme skladištenja krompira glavni uticaj na fiziološku starost krtola imaju temperature. Visoke tem- perature čuvanja povezuju se sa većom fiziološkom starosti krtola. Tačna veza još nije utvrđe- na ali korelacija postoji (Pavlista, 2004). Ključne reči: fiziološka starost, semenske krtole krompira. ∗ Mr Dobrivoj Poštić, dr Goran Aleksić, Nenad Trkulja, dipl.inž., Žarko Ivanović, dipl.inž., Institut za zaštitu bilja i životne sredine, Beograd; dr Nebojša Momirović, profesor, dr Zoran Broćić, profesor, dr Željko Dolijanović, docent, Poljoprivredni fakultet, Zemun-Beograd.