3 etnološka tribina 46, vol. 53, 2023., str. 3-35 DOI: 10.15378/1848-9540.2023.46.01 izvorni znanstveni rad, primljeno 30. 3. 2023., prihvaćeno 27. 4. 2023. M EDITERANSKA PREHRANA 3.0 Od tradicijske kuhinje do održivih politika Jelena Ivanišević Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb Ovaj će rad nastojati u kratkim crtama opisati konceptualne transformacije mediteranske prehrane od druge polovine 20. stoljeća do danas. Ovaj nesumnjivo popularni prehrambe- ni model, koji objedinjuje različite prehrambene kulture Sredozemlja, isprva je prepoznat kao zdravstveno blagotvoran, nudeći pomoć u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Početni impuls globalne popularnosti prehrambene kulture Sredozemlja, koji dolazi iz medicin- skih i nutricionističkih znanosti, dugoročno je pripomogao pojednostavljenju složenih prehrambenih sustava Sredozemlja koji se od 2000-ih počinju prepoznavati kao homogeni kulinarski i kulturni obrazac. Nakon što je mediteranska prehrana 2010. godine upisana na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, razumi- jevanje ove prehrambene kulture nesumnjivo se promijenilo. Danas mediteranska prehrana dobiva svoje nove artikulacije unutar politika održivog razvoja, očuvanja bioraznolikosti i ekosustava koje dugoročno nastoje razviti nove političke i ekonomske modele u okviru nuž- ne transformacije trenutnih prehrambenih sustava prema zelenijim i održivijim rješenjima. Ključne riječi: tradicijska kuhinja, Sredozemlje, mediteranska prehrana, nematerijalna kulturna baština, održive prehrambene politike, održiva prehrana Uvod Ove se godine obilježava deset godina od hrvatskog pridruženja upisu mediteranske prehrane na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, gdje se nalazi uz Italiju, Portugal, Grčku, Španjolsku, Maroko i Ci- par. 1 Mada je nominirana 2008. godine, upisana je tek dvije godine kasnije, zajedno s ancuskim gastronomskim obrokom 2 (e gastronomic meal of the French) i tra- dicijskom kuhinjom Meksika 3 (Traditional Mexican cuisine). Dvije se godine možda ne čine mnogo, no 2008. prehrambene prakse još uvijek nisu nalazile svoje mjesto na UNESCO-ovim listama. Iako pri stvaranju Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (2003) njezini autori nisu na umu imali kulinarstvo kao jedan od nematerijalnih izraza kulture (Bortoloo i Ubertazzi 2018), proces kulturizacije prehrambenih praksi, odnosno proširivanje shvaćanja prehrane kao složena sustava 1 Mediteranska prehrana upisana je na spomenutu listu 2010. godine na sjednici u Nairobiju kada su Italija, Špa- njolska, Maroko i Grčka predstavljali ovu nematerijalnu kulturnu baštinu. Godine 2013. popis zemalja je proširen, pa se upisu pridružuju Portugal, Cipar i Hrvatska. 2 hps://ich.unesco.org/en/decisions/5.COM/6.14 (pristup 1. 2. 2023.). 3 hps://ich.unesco.org/en/decisions/5.COM/6.30 (pristup 1. 2. 2023.).