17 AVANGARDA TINA UJEVIĆA 1 Sažetak: Napeta veza između Tina Ujevića i avangarde koju je naznačio Aleksandar Flaker (1984) vidljiva je podjednako u autorovim kritičkim i autoreferencijalnim tekstovima, npr. kada upućuje na nadrealistička obilježja svoje prve pjesničke zbirke Lelek sebra (1920) ili kada se osvrće na futurizam, hipnizam ili ekspresionizam. Pozitivno vrednovanje ludila i alogičnosti, korištenje slobodnog i oslobođenog stiha, kao i inventar futurističkih tema i motiva kao obilježje avangardnih poetika u Ujevićevoj su poeziji prepoznali i kritičari i po vjesničari književnosti (Oraić Tolić 1988, Stamać 2005, Milanja 2008, Jurić 2010, Šeput 2021). Međutim, poetičke mijene i oscilacije u njihovoj upotrebi mahom su ih dovodile do zaključka da je riječ o elementima, fazama ili djelomičnim aproprijacijama avangarde u Uje vićevu opusu čije su poetičke značajke tumačene i kao izraz piščeve osobne ekscentričnosti, a sve da bi se zadržala slika o njegovu modernizmu i esteticizmu. Nasuprot tome, u članku se naglašava cjelovitost i temeljitost Ujevićeva radikalnog zahvata u književno polje, njegov revolucionarni rez u odnosu prema kategorijama mimeze, subjektivnosti i linearnosti koje zahvaća podjednako svojim pjesničkim i proznim izrazom, bez obzira koristi li futurističke, ekspresionističke, nadrealističke ili tradicionalne forme i postupke. Ključne riječi: Tin Ujević, avangarda, revolucija, književnost, prevrednovanje Kad je riječ o revolucionarnom zahvatu avangarde u najšire umjetničko, odnosno speci fično književno polje, hrvatska se književna historiografija zadržava uglavnom na utje cajima ekspresionizma i futurizma na dijelove opusa pojedinih autora među kojima su najistaknutiji Antun Branko Šimić (1898–1925), Miroslav Krleža (1893–1981) i Tin Ujević (1891–1955) 2 . Avangardni se Ujević pritom više otkriva u analizama i opisima pojedina čnih pjesama, zbirki ili pjesničkih faza (npr. Milanja 2008; 2017, Stamać 2005, Jurić 2010, Šeput 2021), a manje u zaključcima koji bi uzeli u obzir heterogenu i slojevitu cjelinu autorova opusa. Naime, iako raniji proučavatelji najčešće pred sebe postavljaju Ujevićev 1 Ovaj je rad sufinancirala Hrvatska zaklada za znanost projektom IP2018017020 „Književne revolucije“. 2 Noviji pristupi ovom razdoblju i autorima vidljivi su u radovima zbornika Modernizam i avangarda u jugoslovenskom kontekstu I–II, Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2021/2022. Urednici su Biljana Andonovski, Tomislav Brlek i Adrijana Vidić. Marina Protrka Štimec Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu mprotrka@ffzg.unizg.hr Izvorni znanstveni rad UDK: 821.183.42.09Ujević, T.:82.02Avangarda https://www.doi.org/10.17234/9789533790909.02