Z. Štafa i sur.: Proizvodnja krme u slijedu... Mljekarstvo 48 (4) 211-226, 1998. Proizvodnja krme u slijedu na obiteljskom gospodarstvu* Zvonimir Stafa, Zoran Grgić, Dubravko Maćešić, Ivan Danjek, Darko Uher Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper UDK: 631.115.1 Sažetak U nizinskim područjima Hrvatske na obiteljskim gospodarstvima, intenzivnom proizvodnjom i iskorištavanjem krmnih kultura u slijedu, može se proizvesti potrebna zelena krma, sijeno, silaža i dio koncentrata kombinacijama krmnih kultura i djetelinsko travnih smjesa za 10 krava muzara s dnevnom proizvodnjom 15 I mlijeka s 4,0% mliječne masti. Na to upućuju rezultati postignuti u Zagrebu sjetvom najprikladnijih kombinacija kultivara krmnih kultura u slijedu, sijanih u ozimim, naknadnim ipostmim rokovima sjetve. Na taj se način bolje iskoristi tlo i energija sunca za stvaranje suhe tvari - obnovljivog izvora energije. Utvrđeni prinosi suhe tvari kombinacijom krmnih kultura iznosili su od 13,27do 25,11 t/ha. Prinosi probavljivih surovih bjelančevina iznosili su od 1.311 do 2.507 kg/ha, dostatnih za 1.030 pa do 1.928 obroka u produktivnoj krmi. Energije (SJ), proizvede se kombinacijama krmnih kultura od 10,59 do 12,56 t/ha, kojom se namire potrebe od 1.356 do 1.608 obroka. Potrebna površina pod ozimim, jarim i naknadnim kulturama za namirenje potreba na zelenoj krmi, silaži i dijelu koncentrata je 2,15 ha, a pod djetelinsko travnom smjesom za namirenje potreba na sijenu i dijelu zelene krme je 1,18 ha. Ukupna potrebna površina pod kombinacijama krmnih kultura i DTS za osiguranje zelene krme, sijena, silaže i 40% potreba na zrnu kukuruza za 10 krava muzara s dnevnom proizvodnjom od 151 mlijeka s 4,0% mliječne masti je 3,33 ha. Ključne riječi: krmni slijed, kombinacije krmnih kultura, urodi mase, prinosi. Uvod i problem Porastom pučanstva i urbanizacijom stalno se smanjuju poljoprivredne površine. Stoga na raspoloživim površinama treba proizvesti toliko hrane kojom će se namiriti sadašnje, ali i buduće potrebe hrane. Da bi se postigao taj cilj, raspoložive površine treba racionalnije koristiti. Tome doprinose znanstvena rješenja u korištenju površina za proizvodnju hrane, a u novije vrijeme veliki doprinos daje i selekcija odabirom novih kultivara koji se mogu uzgajati i u manje povoljnim uvjetima, sijati u različitim rokovima sjetve, uzgajati u čistoj *Rad je izložen na 33. hrvatskom simpoziju mljekarskih stručnjaka, Lovran, 11.-13. studenoga, 1998. 211