43 Pregled Acta Med Croatica, 73 (2019) 43-47 UVOD Razvoj tehnologije, sve naglašenija orijentacija prema materijalnom i sve brži tempo života ozbiljna su pri- jetnja očuvanju tradicionalnih vrijednosti koje ljudska zajednica baštini kao moralni i etički kodeks filozofije življenja, religijskih sustava i kulture naše civilizacije općenito. Djelatnost zdravstva jedna je od onih koja se najbrže tehnološki razvija i gdje je prijetnja od de- humanizacije našeg odnosa spram oboljelih kao naj- vulnerabilnijeg segmenta društva posebno naglašena. Upozorenja u medijima i različitim udrugama kako se suvremena medicina previše depersonalizirala i distancirala od emocionalne uključenosti i suosjećaj- nosti potaknula su zdravstvene djelatnike na opsežna istraživanja ovog problema (1,2). Pokazalo se da de- klarirani kopernikanski obrat u medicini kojim se bo- lesnika postavlja u središte zdravstvenog sustava nije moguće ostvariti bez suosjećajnog pristupa u zdrav- stvenoj skrbi (engl. compassionate care) te se suosje- SUOSJEĆAJNOST KAO DODANA VRIJEDNOST ZDRAVSTVENE SKRBI IVAN ŠKLEBAR 1 i DUŠKA ŠKLEBAR 2 1 Klinička bolnica Sveti Duh, Klinika za anesteziologuju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, Zagreb, 1 Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, 1 Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek, 1,2 Veleučilište u Bjelovaru, Bjelovar, i 2 Klinička bolnica Merkur, Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, Zagreb, Hrvatska Tijekom posljednjih godina objavljen je veliki broj radova koji proučavaju učinke različitih emocionalnih interakcija između zdravstvenih djelatnika i bolesnika na ishode liječenja, cijenu ukupne skrbi te učinke na same zaposlenike u zdravstvu. Interes za ovo područje dijeli i šira javnost zbog raširenog mišljenja kako se suvremena medicina suviše depersonalizirala i distancirala od emocionalne uključenosti i suosjećajnosti. Tako nastaje nova znanstvena disciplina „kompasionomika“ (engl. Compassionomic) koja proučava mehanizme djelovanja i učinke na ishod liječenja suosjećajnog pristupa u zdrav- stvenoj skrbi. Istraživanja ukazuju da se pozitivni učinci na ishod bolesnika liječenih u okruženju koje njeguje kulturu su- osjećajnosti i brižnosti postižu većim stupnjem povjerenja, time snažnijom mobilizacijom neuro-endokrinih i imunoloških mehanizama obrane te boljim pridržavanjem terapijskih preporuka. Time se poboljšava kvaliteta te istovremeno smanjuje cijena liječenja. Pritom je važno definirati pojam suosjećajnosti (engl. Compassion) koji u ovom kontekstu znači ne samo suosjećanje s patnjom (empatiju) već i spremnost aktivnog činjenja da se pacijentu pomogne. Preliminarna istraživanja pokazuju da bolji ishod liječenja kao rezultat većeg emocionalnog i stručnog angažmana zdravstvenim djelatnicima dolazi kao nagrada koja im pruža ispunjenje i time ukupno manji stres izgaranja. Ovakav koncept u mnogome je još hipoteti- čan. Međutim, ako su pretpostavke o „multiplicirajućem“ pozitivnom učinku suosjećajnosti na sve zainteresirane strane zdravstvenog sustava točne, tada se nameće potreba kreiranja i provedbe odgovarajućih edukacijskih programa, kako bi se osnažio terapijski pristup koji uključuje aktivnu suosjećajnost. Učinkovitost takvih programa može se mjeriti pomoću odgovarajućih alata koji mjere indikatore zadovoljstva pacijenata, zdravstvenih djelatnika i trećeg sektora kao i indikatore ishoda liječenja čime ulazimo u područje medicine utemeljene na dokazima. Suosjećajni pristup u liječenju svoje mjesto ima u svakoj medicinskoj djelatnosti, kako kurativnoj tako i palijativnoj, jer u svojoj biti njeguje holistički pristup s bolesni- kom u središtu, s punom društvenom odgovornošću i visokim moralnim i etičkim standardima struke. Ključne riječi: suosjećajnost, empatija, suosjećajni pristup u zdravstvenoj skrbi, „kompasionomika“ Adresa za dopisivanje: Doc. dr. sc. prim. Ivan Šklebar, dr. med. Klinička bolnica Sveti Duh Sveti Duh 64 10 000 Zagreb, Hrvatska Mob. 091 279 2203 E-pošta: isklebar@gmail.com