149 Ivan Šuta Topograija kasnorepublikanske Salone u kontekstu novih nalaza iz Bencunuša Ivan Šuta Topografija kasnorepublikanske Salone u kontekstu novih nalaza iz Bencunuša Ivan Šuta HR, 21215 Kaštel Lukšić Muzej grada Kaštela Brce 1, Dvorac Vitturi Položaj Bencunuše u blizini Manastirina dosada nije bio poznat kao arheološko nalazište. Zaštit- nim istraživanjima otkriveno je kasnoantičko groblje i kulturni sloj s nalazima iz 2. i 1. stoljeća prije Krista koji dopunjuju topografsku sliku salonitanskoga područja u tom dinamičnom povijesnom razdoblju. Novi kasnorepublikanski nalazi uspoređuju se s rezultatima arheoloških istraživanja najranijega sloja ispod cemeterijalne bazilike na Manastirinama te se zaključuje da je riječ o isto- vremenom sloju, s vrlo sličnim nalazima. Nalazi s Bencunuša potvrđuju da se u okolici Manastirina nalazila veća aglomeracija, koja je egzi- stirala u 2. i prvoj polovini 1. stoljeća prije Krista. Razmatra se karakter naselja, kronologija prema pronađenim nalazima i prostiranje u odnosu prema prirodnom okruženju, komunikacijama i ostalim istodobnim naseljima i nalazima u okolici Kaštelanskoga zaljeva. Ključne riječi: kasnorepublikanska Salona, Manastirine, Bencunuše, amfore, topograija UDK: Izvorni znanstveni članak Primljeno: 29. svibnja 2012. O nalazištu Zaštitnim arheološkim istraživanjima potkraj 2011. u bli- zini cemeterijalnoga kompleksa na Manastirinama otkrive- na je kasnoantička nekropola s različitim tipovima grobova. Položaj na kojemu je otkriveno groblje udaljen je oko dvje- stotinjak metara od kompleksa na Manastirinama u smjeru sjeverozapada, sjeverno od Ulice don Frane Bulića (sl. 1 i 2). Istraživanja je obavila tvrtka Kaukal iz Splita, koja će i objavi- ti zanimljive rezultate istraživanja kasnoantičke nekropole. 1 Kao što se u naslovu vidi, predmet rada nije povezan s ne- kropolom, nego će se obraditi nalazi pronađeni izvan grob- nih cjelina. Riječ je o nekoliko skromnih, ali važnih nalaza koji pridonose poznavanju topograije salonitanskoga područja tijekom kasnorepublikanskoga razdoblja. Nalazište je otkriveno slučajno, za vrijeme iskopa te- melja za stambenu zgradu na k. č. 4820/1, 4281 i 4282 (KO Solin). Istraženo je oko 350 m², na istočnom dijelu površi- ne obuhvaćene radovima (sl. 3). Nažalost, dio je uništen i nepovratno izgubljen za daljnja istraživanja. Teren na ko- jemu je nalazište blago je nakošen u smjeru istok-zapad, prema Šalinovu potoku koji u blizini i izvire. Udaljenost do potoka, koji se u donjem toku naziva Kapljuč i ulazi unutar gradskih bedema, iznosi oko 150 m u smjeru za- pada. Tlo je tupinasto, kao i u većem dijelu okolice Kašte- lanskoga zaljeva, s proslojcima tvrđega i pravilno usloje- na kamena koji se školjkasto lomi. Kamen sličan ovom ko- rišten je i za gradnju bedema Urbs vetusa, a zbog lomljive strukture dosta je podložan utjecaju atmosferilija. Iako su nalazi iz 2. i 1. stoljeća prije Krista pronalaženi u svim kulturnim slojevima zbog kasnijih iskopa za grobne rake, intaktan materijal je pronađen u tzv. jamama koje su se nalazile na više mjesta. Površinom najveća je jama SJ 26, duboka oko 1 m, a nastala je zapunjavanjem manjega kamenoloma (sl. 4). Kamen koji se ovdje vadio vjerovatno je korišten za gradnju objekata u blizini, slično kao što je utvrđeno uz bedem obližnjih Sikula, gdje su s unutrašnje strane na matičnoj stijeni sačuvani tragovi alata pomoću kojih su se odlamali blokovi. 2 Za ostale »jame« nije mogu- će tvrditi da su nastale ukopavanjem u tupinu, već je vje- rovatnije da je riječ o prirodnim udubinama koje su s vre- menom napunjene zemljom. Slične jame s većom količi- 1 Zahvaljujem Vedranu Kataviću i Tomislavu Jerončiću koji su mi omogućili objavu materijala, ustupili terensku dokumentaciju i fotograije, Ivici Ćurkoviću na pomoći u determinaciji novca i Dominiku Žaniću na izradi crteža. 2 I. Šuta 2011b, str. 38.