ISSN 0353-295X UDK 931.1 (497.5)“5/9“ RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest Izvorni znanstveni rad Vol. 41, Zagreb 2009. 33 Danijel Dzino Novi pristupi izučavanju ranog hrvatskog identiteta Ovaj se rad bavi novim pristupima izučavanju povijesti i skupnih identiteta u po- vijesti s naglaskom na hrvatsko rano srednjovjekovlje. Uz kratak pregled osnova postmodernih i poststrukturalističkih metodologija, ukazuje se na nedostatke ali i prednosti novih metodoloških pristupa u izučavanju pojave hrvatskoga identiteta u ranom srednjem vijeku. Pitanje nastanka hrvatskoga identiteta i njegove najranije povijesti pokazuju se kao neiscrpna tematika koja kontinuirano rezultira novim znanstvenim raspravama i preispitivanjima starih pogleda od strane svake nove generacije znanstvenika. Problematika nastanaka i preobražaja skupnih identiteta u jugoistočnoj Europi emotivno je i kontroverzno polje istraživanja, a debata o prošlosti identiteta nije se nažalost uvijek zadržavala samo na znanstvenom dijalogu, što su, primjerice, povjesničari Milan Šuflay i Kerubin Šegvić osjetili na svojoj koži. No, historiogra- ija hrvatskoga identiteta napravila je znakovit pomak kasnih 80-ih i 90-ih godina 20.st. kada se nastanak hrvatskoga identiteta počeo viđati kroz prizmu etnoge- netskoga metodološkog okvira tzv. „Bečke škole“. 1 Godine 90-ih godina 20.st. i prvo desetljeće 21.st. također su donijele snažan naglasak na istraživanje značaja utjecaja karolinške kulturne, političke i socijalne „revolucije“ 9. stoljeća na nastan- ke ranosrednjovjekovne hrvatske države i hrvatskoga identiteta te preispitivanje starijih Margetićevih pogleda o mogućnosti doseobe Hrvata u metodološki znatno soisticiranijim interpretacijama. 2 Konačno, počelo je i preispitivanje identitetskih projekcija iz devetog stoljeća, sačuvanih u pisanim i epigrafskim vrelima. 3 Hrvat- ska historiograija se polako ali odlučno počela odvajati od popularnog diskursa izgrađena na emocionalnoj povezanosti današnjega hrvatskog identiteta s hrvatskim identitetima iz prošlosti, nastojeći postaviti najstarije hrvatske identitete tamo gdje im je i mjesto – u rani srednji vijek. 4 1 BUDAK 1990; POHL 1985; POHL 1995; cf. BUDAK 1994, 67-70. 2 Margetićevi radovi su prikupljeni u MARGETIĆ 2001. Vidi također: ANČIĆ 1997; MILOŠEVIĆ 2000; ANČIĆ 2001. . 3 BUDAK 2008. i s drugim pogledima ANČIĆ 2001. 4 BUDAK 1994; BUDAK – RAUKAR 2006; ANČIĆ 2008a, 32-51.