34 Rezultati istraživanja groblja na Velikom polju u Zvonimirovu 2006. godine Research Results from the Cemetery on Veliko polje in Zvonimirovo 2006 Marko Dizdar Primljeno/Received: 01.02.2007. PrihvaÊeno/Accepted: 08.02.2007. Zaπtitna arheoloπka istraživanja na Velikom polju u Zvonimirovu 2006. godine bila su usmjerena na sjeverni, rubni dio uzvisine na kojoj se nalaze groblja latenske i bjelobrdske kulture. Iskopavanja su pokazala kako je sjeveroistoËni dio povrπine nalaziπta izmeu danaπnje ceste Zvonimirovo-GaËiπte i voÊnjaka uniπten pri iskopu kanala za oborinske vode i poravnanja najsjevernijeg dijela uzvisine pri gradnji ceste. Meutim, u sondi položenoj u jedan od najsjevernijih redova voÊaka pronaen je ženski paljevinski grob latenske kulture, πto pokazuje da su se grobovi najvjerojatnije nalazili i na uniπtenom dijelu uzvisine, a πto bi potvrdilo i prijaπnje navode vlasnika voÊnjaka kako su u najsjevernijim redovima voÊaka pronaeni predmeti latenske kulture.  KljuËne rijeËi: Zvonimirovo, groblje, latenska kultura, mokronoπka skupina, srednji laten Key words: Zvonimirovo, cemetery, La Tène culture, Mokronog group, Middle La Tène Dosadaπnja istraživanja na Velikom polju u Zvoni mirovu omoguÊila su izdvajanje dva vremenska horizon ta pokapanja, stariji iz vremena latenske kulture mlaega željeznog doba i mlai koji se pripisuje ranosrednjo vjekovnoj bjelobrdskoj kulturi. Istraživanja, koja su poduzeta u svibnju 2006. go dine, bila su usmjerena na dokumentiranje groba Ëija je zapuna otkrivena prethodne, 2005., godine na jugois toËnom dijelu groblja. Takoer, jednom sondom djelo miËno je istražena i istoËna padina uzvisine u voÊnjaku koja je povezana s povrπinom istraženom 2000. g. Ipak, najveÊi dio istraživanja bio je usmjeren na preostali, naj sjeverniji dio uzvisine koji se rasprostire izmeu danaπnje ceste ZvonimirovoGaËiπte i voÊnjaka (sl. 1). Prilikom izgradnje ceste sjeverni rub uzvisine je poravnan, dok je s njezine južne strane iskopan kanal za oborinske vode koji danas predstavlja sjevernu granicu nalaziπta. Sve ono πto se nalazilo sjevernije od kanala tom je prilikom uniπteno. Takoer, nalaziπte je djelomice oπteÊeno i prilikom uklan janja drveÊa koje se nalazilo uz južnu rub kanala. Na taj je naËin izmeu ruba kanala i voÊnjaka preostala povrπina πirine oko 5 metara i dužine 45 m, na kojoj su istraživanja jedino moguÊa, a koja su 2006. godine zapoËela od is toËne padine uzvisine prema njezinu vrhu. 2 1 U studenom 2006. godine preminuo je vlasnik voÊnjaka, Drago Kojadin iz Zvo- nimirova, koji je tijekom svih godina dopustio nesmetano odvijanje istraživanja ovog vrijednog nalaziπta, na Ëemu smo mu trajno zahvalni. 2 Istraživanja su provedena u razdoblju od 8. do 18. svibnja 2006. i u njima su, uz voditelja, sudjelovale studentice Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulte- ta u Zagrebu, Anita IvankoviÊ, Ivana TurËin i Snježana SmoliÊ. Preliminarnu konzervaciju keramiËkih posuda proveo je Mihael GolubiÊ iz Hrvatskoga konzer- vatorskog zavoda. Geodetsku izmjeru tijekom iskopavanja obavio je geodet Vilim Miπak iz Virovitice. Poslove ruËnog iskopa obavljalo je 6 radnika iz Zvonimirova, GaËiπta, Oreπca i Novaka. Dakle, u iskopavanjima 2006. godine istražene su: sonda 0 dimenzija 20,00 x 5,00 m, sonda 3 dimenzija 5,00 x 2,70 m te sonda 7 dimenzija 10,00 x 2,80 m. U sondi 14 istražena je povrπina dimenzija 3,00 x 2,00 m na kojoj je 2005. godine zabilježena zapuna groba latenske kulture, kojeg tom prilikom nije bilo moguÊe dokumentirati. Tako je u svim oznaËenim iskopima istražena povrπina od 142 m 2 , odnosno dosad je ukupno istraženo 2084 m 2 . No to predstavlja tek manji dio ukupne povrπine na kojoj se nalaziπte rasprostire. ProsjeËna dubina iskopa u son dama iznosila je oko 1,00 m. Dokumentirana stratigraija na nalaziπtu, kao i prijaπnjih godina, iskljuËivo odgovara geoloπkim slojevima. U zapadni rub sonde 3 dokumenti ran je ukop rova iz Drugoga svjetskog rata SJ 270 koji je izdvojen i u istraživanjima 2001. i 2003. godine na zapad noj padini uzvisine. U iskopavanjima su dokumentirana 2 groba (LT 66 i LT 67) sa spaljenim ostatcima pokojnika položenim u pravokutne rake zaobljenih uglova koji pripadaju latens koj kulturi mlaega željeznog doba. Na cijeloj istraženoj povrπini, u sloju oranog humusa SJ 01, posebno u sjever noj sondi 0, zabilježeni su nalazi keramike latenske kul ture, πto svjedoËi kako su grobovi na tom dijelu uzvisine prije oπteÊeni obradom zemljiπta i iskopom kanala za oborinske vode. Dosadaπnje spoznaje o kronoloπkoj slici gro blja latenske kulture na Velikom polju potvrene su i tipoloπkokronoloπkom analizom priloga iz grobova pronaenih 2006. g. Nalazi iz groba LT 66 mogu se datirati u mlau fazu srednjeg latena (oko sredine 2. st. pr. Kr.), πto odgovara nalazima iz brojnih grobova istraženih 1998. i 2005. godine na jugoistoËnom dijelu groblja. Takoer, grob LT 66 s prilogom dugoga koplja vrbolikog lista, s naglaπenim srednjim rebrom i kratkog tuljca, potvruje prijaπnje pretpostavke o veÊem broju grobova kopljanika