UPOTREBA WEB SERVISA U NASTAVI USE OF WEB SERVICES IN EDUCATION Natalija Vugdelija 1 , Nenad Kojić 1 , Ana Savić 1 , Katarina Milanović 2 1 Visoka škola strukovnih studija za informacione i komunikacione tehnologije u Beogradu 2 Microsoft Software d.o.o. Beograd Sadržaj - Internet alati i resursi, među kojima su razni Web servisi, mogu da pomognu studentima da nauče da pretražuju, obrađuju, analiziraju i primenjuju informacije. Web servisi karakterišu se i vrlo bitnom osobinom da mogu biti korišćeni i od strane drugih aplikacija, a ne samo krajnjih korisnika. Da bi se neki Web servis pronašao u mreži, a nakon toga i ispravno komunicirao sa onim ko je generisao zahtev, neophodno je da servis ima odgovarajući interfejs. Folksonomija je popularan naziv za Web servis koji omogućava socijalno tagovanje u okviru formirane grupe za učenje što može pomoći studentima i profesorima u racionalnijem korišćenju Web sadržaja. Abstract – Internet tools and resources, including various Web services, can help students learn to search, process, analyze and apply information. Web services are characterized by a very important feature that can be used by other applications, not just end users. In order to find a Web service in the network, and then the properly communicate with the one generated by the request, you must have an appropriate service interface. Folksonomy is a popular name for a Web service that allows social tagging within the groups of 'learning may help students and teachers in a more rational use of Web content. 1. UVOD Tokom poslednjih decenija zahvaljujući savremenim informacionim i komunikacionim tehnologijama (ICT), promenili su se mnogi aspekti našeg života, a naročito naš način komunikacije, ispunjavanja slobodnog vremena, način rada i učenja. Promenile su se i potrebe našeg privatnog i radnog okruženja i kao rezultat nameće se potreba promene koncepta sticanja znanja u okviru obrazovanja učenika i studenta, a kroz koncept učenja tokom celog života. Primena savremenih tehnoloških dostignuća, a posebno primena danas već širokim masama dostupnih personalnih računara i Interneta, postaje centralno pitanje savremene pedagoške nauke, ali i neizbežni element pažnje savremene obrazovne politike i reforme. Od svih novijih dostignuća, Internet resursi mogu u najvećoj meri da pomognu u obrazovanju studenata spremnih za novo informaciono doba [1]. Pedagoška osnova za primenu alata informacionih i komunikacionih tehnologija bile su do tada već ustanovljene pedagoške teorije, od kojih su se izdvajale konstruktivističke teorije učenja, jer su se na osnovu njih izdvojili dobri primeri učenja na Net-u. Mnogi edukatori međutim nalaze da su ove pedagoške teorije nastale pre pojave „digitalnog doba“ i da ne odgovaraju promenjenom profilu studenta u smislu načina učenja i komunikacije [2] i da pitanje socijalizacije i individualizacije učenja posmatraju konzervativno, bez suštinskog shvatanja koliko je proces socijalizacije promenjen kroz korišćenje Interneta kao sredstva za komunikaciju. Učenje je moguće kroz konstantnu izgradnju društava „network“, kapacitet da se uči je važniji od trenutnog znanja, početna tačka učenja nije sadržaj već kontakt sa osobama, grupama, nodovima za učenje, znanje poseduje grupa a ne pojedinac – ovo su osnove nad kojom je podignuta nova pedagoška teorija pod nazivom konektivizam [3]. Savremeno radno mesto sve više zahteva sposobnost u prikupljanju, procenjivanju, sintetizovanju i primeni informacija, kao i razmatranje više mogućih rešenja, a ne samo jednog pravog. Uz primenu savremenih tehnologija preporučuje se primena takvog obrazovnog procesa koji nije usredsređen samo na predavača (predavač-centrična), već omogućuje i studentima aktivno učešće u nastavnom procesu. Nastava treba da se odvija u fleksibilnom okruženju, sposobnom da predstavi informaciju na više načina, sa pristupom raznim informacionim izvorima i maksimalnom feksibilnošću kada je u pitanju interakcija između predavača, studenta i informacije. Studenti tokom obrazovanja treba da steknu iskustvo u timskom radu i zajedničkom rešavanju problema. Internet može pomoći da se nastava proširi tako da obuhvati interakciju sa drugim studentima. Ideja je da Internet sve više prerasta ulogu istraživačkog i komunikacionog alata i da postaje motorna snaga zajedničkih projekata i grupnog rešavanja problema. Internet alati i resursi, među kojima su razni Web servisi, mogu da pomognu studentima da nauče da snimaju, pretražuju, obrađuju, analiziraju i primenjuju informacije. Zbog toga savremene (obrazovne tehnologije) metode obrazovanja treba da budu koncipirane tako da se sve više pažnje posvećuje učenju i modelovanju takvih metodoloških pristupa koji će dovesti do osposobljenosti u realizaciji i primeni viših nivoa kritičkog načina razmišljanja. 2. WEB SERVISI U najširem smislu Web servisi podrazumevaju softver namenjen za međusobnu komunikaciju i razmenu informacija između različitih softverskih aplikacija koje su pokrenute ili realizovane u različitim programskim jezicima tj. platformama [4-7]. Ova komunikacija i