doi:10.5559/di.20.2.02 ŠTO MJERIMO KADA MJERIMO SREĆU? METODOLOŠKI IZAZOVI ISTRAŽIVANJA SREĆE MajaTADIĆ InstitutdruštvenihznanostiIvoPilar,Zagreb UDK: 159.922.07:17.023.34 Pregledni rad Primljeno:22.9.2009. U suvremenoj psihologijskoj literaturi jasno se prepoznaje značenjesrećeuvećiniaspekataživotapojedinca,takoda nalazimo sve veći broj radova posvećenih ispitivanju onoga štočiniživotdobrim,kaoiispitivanjuobilježjasretnihosoba te odrednica zadovoljstva životom i kvalitete života. Pri tome se razmatraju pitanja vezana uz konceptualno određenje sreće, odnos sreće i psiholoških procesa te posljedice sreće na raznim područjima funkcioniranja pojedinca. S obzirom natodajeriječosloženomekonstruktu,srećasečesto definira,interpretiraimjerinaraznenačine,takodau literaturi povremeno nailazimo na nejasnu terminologiju, ali i nametodološkenejasnoćeipoteškoće.Uovomeradu najprije ćemo dati jasnu definiciju konstrukta sreće, a zatim ćemo se detaljno kritički osvrnuti na metodološke pristupe mjerenju sreće, pri čemu ćemo obuhvatiti globalne, izravne i alternativne mjere sreće. Ključne riječi: sreća, životno zadovoljstvo, mjerenje sreće MajaTadić,InstitutdruštvenihznanostiIvoPilar, Marulićevtrg19/1,p.p.277,10001Zagreb,Hrvatska. E-mail:Maja.Tadic@pilar.hr ŠTOJESREĆA? Riječ"sreća"usuvremenojliteraturirabisenaraznenačine,a unajširemsmislupodrazumijevasveonoštoživotčinidobrim. U tome značenju često se primjenjuje kao sinonim za izraze poput"dobrobiti"i/ili"kvalitetaživljenja",pričemusepodjed- nakoodnosinaindividualnoinadruštvenoblagostanje(Veen- hoven, 2001.). U ovome radu sreću ćemo definirati u nešto 317 