Slika kao definicija vidljivosti Vera u mogućnost slike da unutar sebe same rekonstruiše realnost izvan nje i da, prema tome, zauzima privilegovan položaj u svetu, danas je fudamentalno poljuljana pa se zato, po pravilu, slika za savremenu svest ne razlikuje više od običnih stvari koje se nalaze u spoljašnjem odnosu prema drugim stvarima. 1 Boris Grojs (Boris Groys) Apstrakt Razvitkom tehnologije, komunikacije i društva, zanimanje za novo čitanje slike se čini neophodnim. Kada se govori o slici i o novom načinu odnosa prema njoj, mora se imati u vidu da je slika, koja vuče koren iz tradicionalnog načina viđenja, doživela preobražaj i da je potrebno postići novi način razumevanja i uspostaviti novi odnos prema pitanju slike. Moramo imati na umu da je posle digitalizovane (generisane) slike, slika postala nešto drugo nego što je bila do tada. Slika postaje medijum, koji uspeva unutar novih rasporeda snaga da napravi hibridne veze, i kao takva će, uz pomoć tehnologije, stvoriti novi prostor za slikarstvo, odnosno likovnu umetnost. Ključne reči: slika, vidljivost, tehnička slika, pogled Apstract With a development of technology, communication and society, the interest for the new reading of the painting seems to be indispensable. If we talk about the painting and new way of relating to it, we have to keep in mind that the painting, originating from traditional view, is living it’s transformation and it is necessary to obtain a new way of comprehension and to achieve a new relation towards it. We also have to keep in mind that after digitalized (generated) image, painting has become something different than what it was up till that moment. Image becomes a medium, that manages to make a hybrid relations within a new configurations, and being that, with a help of technology, will create a new space for painting. Key words: images, visibility, tehnical pictures, insight Rađanje vizuelne kulture ne može se odvojiti od pojave modernog društva s kraja XVIII i početka XIX veka. Trenutak koji je omogućio kulminaciju i širenje savremnih slika, kao i njihovo stvaranje i slanje, smešten je u korenitim društvenim, ekonomskim, etnološkim, političkim promenama tog doba. Paralelno sa slikom, promenu doživljava sam koncept viđenja i poimanje onog što podleže viđenju. Sa pojavom i rađanjem moderniteta, potkopava se vladajuće filozofsko utemeljenje 1 Grojs B., Umetnost utopije, Logos, Beograd, 2011., str. 295. 1