DEFEKTOLO[KA TEORIJA I PRAKTIKA 57 Dragoslav KOPA^EV, Vladimir TRAJKOVSKI, Goran AJDINSKI RASTROENOTO VNIMANIE KAKO NEVROPSIHOLO[KA KOGNITIVNA DISFUNKCIJA Voved Vo razvojnata vozrast, procenkata na kognitivnite rastojstva {to se rezultat na celebralnite disfunkcii imaat ponaglasena dinami~ka komponenta od onaa {to se zabele`uva kaj vozrasnite. Konkretnoto ras- trojstvo {to se javuva ili menuva vo tekot na vremeto vo zna~ajna merka zavisi od prirodata i mestoto na lezijata, od razvojnata zrelost na o{te- tenoto tkivo, negovata mo`nost za funkcionalno oporavuvawe, od pred- hodnoto izgradeno nivo na interakcii {to gi vospostavilo deteto so sredinata, kako i od raspolo`ivite sili so koi toa prio|a vo steknuvawe na iskustva. Iznesuvaj}i gi iskustvata od stranskite avtori, N. Krsti} i M. Gojkovi} (1994), D. Pavlovi} (1996), S.Bojanin (1985) i drugi istaknuvaat deka mozokot deluva kako edna funkcionalna celina, ne samo vo normalni, tuku i vo naru{eni uslovi, uka`uvaj}i deka vo mozokot ne postojat odredeni “centri” {to ja reguliraat odredena sposobnost, tuku se raboti za aktivnost na slo`eni, hierarhiski organizirani i delumno vkrsteni cerebralni funkcionalni sistemi, od koi sekoj del na karakteristi~en na~in doprinesuva za uspe{no izvedeno kognitivno funkcionirawe. Vo ovoj kontekt disfunkcionalnosta na CNS {to predizvikuva rastrojstvo na edna cerebralna aktivnost, vo pomala ili pogolema mera, doveduva da bidat rastroeni i drugite aktivnosti, kako {to mozo~nite o{tetuvawa koi se javuvaat vo ranata vozrast, poradi plasti~nosta na CNS i procesot na funkcionalna supstitucija, davaat poblagi i progonosti~ki pobenigni efekti od onie {to se javuvaat kaj vozrasnite (Brooks, N. 1974). Sekoja organizirana psihi~ka aktivnost na ~ovekot ja karakterizi- ra odredenata selektivnost. Ova zboruva deka od golemiot broj na drazbi na koi e izlo`en ~ovekot, odbira samo mal broj, i toa onie koi za nego se najzna~ajni, najinteresni i koi odgovaraat na negovite potrebi vo ostvaru- vawe na postavenite celi. Taa selektivnost na psihi~kite procesi obi~no se narekuva VNIMANIE, podrazbiraj}i pod istiot termin i faktor {to obezbeduva odvojuvawe na elementi koi se zna~ajni za psihi~koto dejstvu- vawe i procesot koj ja odr`uva kontrolata na jasen i organiziran tek na psihi~kata aktivnost (Lurija, A.r. 1983). Vnimanieto vo klini~ki smisol ozna~uva sposobnost za usmeruvawe i odr`uvawe na psihi~ka energija i na aktivnostite vo odreden pravec, kako i sposobnost da se izmeni toj pravec i taa cel (Kalicanin, P. 1997). Od tuka se nametnuvaat i osnovnite elementi na vnimanieto: selektivnost i fokusirawe (koncentracija), svesnost, budnost, aktivnost (volja)-pasivnost, vigilnost, tenacitet, obem.