ISTRA@IVANJA Researches BRITANSKA POLITIKA I STVARANJE ALBANIJE 1912–1914. Ivan OBRADOVI] APSTRAKT: Autor nastoji da prika`e poziciju britanske diplomatije u jednom od izuzetno komplikovanih pitanja me|unarodnih odnosa koji pro- izlazi iz balkanskih ratova, bez ula`enja u op{ti tok pregovora me|u velikim silama. Problemi odre|ivanja granica Albanije i njenih institucija stavili su i Britaniju pred veliki izazov, posebno u kontekstu o~uvanja jedinstva sila An- tante i izbjegavanja evropskog rata. Rezultati Prvog balkanskog rata uslovili su potpunu promjenu politi~ke karte Balkana i otvorili niz pitanja koja su prevazilazila balkanske okvire. Velike sile su bile prinu|ene reagovati. Problemi kao {to su izlazak Srbije na more, pre- raspodjela osvojenih teritorija i formiranje albanske dr`ave sna`no su uzdrmali odnose me|u silama i doveli Evropu na ivicu rata. Austrougarska je bila odlu~na da ne dozvoli teritorijalni pristup Srbiji na Jadransko more, bez obzira na po- sljedice koje bi ovakav stav imao u odnosima sa drugim silama. 1 S druge strane, Rusija je zauzela ~vrst stav da je napad na Srbiju nedopustiv. Za Rusiju bi to predstavljalo casus belli. U uslovima blokovske podjele velikih sila to bi zna~ilo otvaranje velikog evropskog sukoba nesagledivih posljedica. Kriza do`ivljava svoj vrhunac 29. novembra 1912. godine kada srpske trupe ulaze u Dra~. Sa ciljem spre~avanja opasnog razvoja doga|aja inicijativu preuzimaju V. Britanija i Njema~ka, dvije sile koje nisu imale vitalnih interesa na Balkanu, a koje su bile i najuticajnije u oba tabora. Inicijativa za otpo~injanje razgovora me|u silama dolazi iz Njema~ke. Njema~ka vlada iznosi predlog britanskom Ministarstvu spoljnih poslova 21. 11. 1912. godine da se postigne dogovor me|u silama oko najva`nijih balkanskih pitanja. Ser Edvard Grej, ministar vanjskih 125 UDK 94 (497) «1912/1913» 327 (410) «1912/1914» 341. 222 (496. 5) «1912/1913» 1 L. Albertini, The Origins of the war of 1914, Oxford, 1965, Vol I, str. 391.