Sažetak – Autor članka mjeri broj pristanaka na ugovor o mjesečnoj donaciji, iznosu redovite mjesečne donacije i retenciju tijekom 13 mjeseci prema spolu unutar populacije donatora koji su tijekom 2011. godine sklopili ugovor o doniranju s Uredom UNICEF-a u Hrvatskoj. Dobiveni rezultati iskazuju razlike prema spolu u pristancima na ugovore o mjesečnoj donaciji i iznosu redovite mjesečne donacije. Razlike u retenciji nakon 12 mjeseci prema spolu nisu uočene. Ključne riječi— doniranje, Hrvatska, iznos, mjesečna donaci ja, razlike, retencija, spol, UNICEF I. UVOD Traženjem podataka o demografskim značajkama donatora nevladinih dobrotvornih organizacija u Hrvatskoj nismo našli znanstvene radove koji prikazuju kvantitativne podatke o donatorima. Ovaj članak popunjava tu prazninu istražujući razlike prema spolu pri doniranju UNICEF-ovu uredu u Hrvatskoj. Pri tome donatora smatramo pojedinačnom fizičkom punoljetnom osobom koja je odlučila donirati dobrotvornoj organizaciji te je pri tome sklopila ugovor o mjesečnoj donaciji određenoga novčanog iznosa. Donacije definiramo kao neobvezujući dar financijskih sredstava. Retencija R t je mjera uspjeha zadržavanja donatora unutar ugovora o darivanju tijekom vremena i iskazuje se kao broj aktivnih donatora D k nakon određenog vremena podijeljen s brojem donatora koji su počeli donirati na početku toga razdoblja D p . R t = D k D p (1) Ovim člankom odgovorit ćemo na pitanja o razlikama između iznosa donacija, retencija i odluke o potpisivanju ugovora o doniranju s obzirom na spol. II. POSTOJEĆA LITERATURA Postojeća količina znanstvene literature koja se bavi kvantitativnom analizom demografskih podataka o donatorima u Hrvatskoj gotovo je zanemariva. Literatura se pretežno bavi nevladinim humanitarnim organizacijama, odnosno popisuje same organizacije i njihove probleme [1], opisuje pravni okvir u kojima djeluju u Hrvatskoj [2] ili istražuju oblike financiranja takvih organizacija [16]. Proširivši temu istraživanja s idejom dobrovoljnog rada, pronašli smo istraživanja koja su se bavila pojedincima koji sudjeluju u radu nevladinih humanitarnih organizacija na području Hrvatske, ali ta su istraživanja uglavnom kvalitativna i bave se razlozima sudjelovanja u dobrovoljnom radu [9]. Jedinu kvantitativnu analizu, koja uključuje i analizu doniranja neprofitnim udrugama, predstavlja istraživanje [3], no u tome su članku istražene razlike u dobi i bračnom statusu u odnosu na volontiranje u nevladinim udrugama i tek posredno utjecaj tih faktora na doniranje. Stanje literature koja se bavi kvantitativnom analizom demografskih podataka o donatorima nešto je bolja u ostalim europskim državama. Istraživanjem [8] doniranja u Velikoj Britaniji dobiveni su rezultati koji pokazuju kako je odnos pristanaka na donacije 1:1,4 u korist žena. Isti autori istražuju i razlike u iznosima donacija. Iako veći broj žena donira u dobrotvorne organizacije s ciljem pomoći djeci, njihov je iznos donacija manji u omjeru 1:1,55. Što se tiče podataka o retenciji donatora, također postoji niz istraživanja izvan Hrvatske. Istraživanje [4] pokazuje da je godišnja retencija donatora između 0,8 i 0,9, dok istraživanje [12] prikazuje čak i nižu retenciju na razini između 0,7 i 0,8. Nažalost, nismo pronašli istraživanja koja bi nam pokazala ili negirala postojanje razlika između muškaraca i žena. III. POSTAVLJANJE PROBLEMA Pitanja koja nas zanimaju i naše hipoteze su: P1: Postoji li razlika prema spolu u potpisivanju ugovora o mjesečnom doniranju? H1: Prema [8], odnos jednokratnih donacija jest 1:1,4 u korist žena pri odluci o postajanju donatorom. Iako se naše istraživanje bavi višekratnim donacijama, zbog manjka literature koja se bavi istim problemom upotrebljavat ćemo rezultate iz [8] kao hipotezu u našem istraživanju. P2: Postoji li razlika prema spolu u iznosu mjesečne donacije na koji se obavezuje donatori? H2: Istraživanje [8] je pokazalo kako odnos u iznosu donacija jest 1:1,55 u korist muškaraca. Iako se naše istraživanje bavi višekratnim donacijama, zbog manjka literature koja se bavi istim problemom upotrebljavat ćemo rezultate iz [8] kao hipotezu u našem istraživanju. P3: Postoji li razlika prema spolu u retenciji nakon razdoblja od 12 mjeseci? H3: Istraživanje u [4] je pokazalo kako je retencija donatora između 0,8 i 0,9, dok [12] prikazuju retenciju donatora između 0,7 i 0,8 . Nažalost, ni [4] ni [2] u svojim radovima nisu Prilog istraživanju donatora nevladinih dobrotvornih organizacija u Hrvatskoj Matko Radić Doktorand, Odjel za informatiku, Sveučilište u Rijeci Radmile Matejčić 2, 51000 Rijeka Tel: 098/438-367 E-mail: matko.radic@gmail.com