21 Ulomci najstarijeg ciborija splitske katedrale. Dopune Splitskoj klesarskoj radionici IVAN BASIĆ ODSJEK ZA POVIJEST FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU IVANA PL. ZAJCA BB, 21000 SPLIT ibasic@ffst.hr Splitskoj klesarskoj radionici autor pripisuje dvije stranice ciborija: jednu provenijencijom iz pobliže nepoznate splitske crkve (po svemu sudeći katedrale) pohranjenu u Arheološkom muzeju u Splitu te drugu, sekundarno ugrađenu u zvonik splitske katedrale, a sada spoliranu u fontani terenske zgrade Arheološkog muzeja „Tusculum“ na Manastirinama u Saloni. Uz to, produkciji iste radionice pripisuje i jedan pilastar nekoć također uzidan u katedralni zvonik, naknadno dospio u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Detaljna komparativno-stilska analiza novoatribuiranih ulomaka pokazuje da oni stoje u čvrstoj vezi s Kotorskom klesarskom radionicom, a obje pod snažnim utjecajem predložaka sjevernoitalskog kulturno-umjetničkog kruga kraja 8. stoljeća. Ključne riječi: Split, rani srednji vijek, skulptura, katedrala, Splitska klesarska radionica, Kotorska klesarska radionica U bogatu znanstvenom opusu Cvita Fiskovića našlo se mjesta i za vrijedan prilog kojim je pojasnio izvorni oblik Boninove kasno- gotike kapele sv. Dujma u splitskoj katedrali, pred- stavivši ujedno znanstvenoj javnosti znaajne freske Dujma Vuškovića (Vukovića) na njenom svodu. Manje je, meutim, poznato da je tim istim zahva- tom Fisković dao prilog i poznavanju najstarijih faza ureenja splitske stolne crkve. Naime, konzervator- skom intervencijom 1958. ispod baroknog antepen- dija oltara sv. Dujma pronaen je sarkofag Dobrog Pastira, davnašnji relikvijar posmrtnih ostataka split- skog gradskog patrona. Sarkofag je u sekundarnoj upotrebi skraćen pa je bona stranica zamijenjena mramornim ulomkom (Sl. 1), nekoć dijelom plute- ja oltarne ograde. Mramorni umetak, sastavljen od redova kaseta ispunjenih motivom kosih križeva slo- ženih od trolisnih ljiljana, C. Fisković je povezao sa sarkofagom nadbiskupa Ivana iz splitske krstionice (Sl. 2) te s nešto mlaim sarkofagom splitskog priora Petra. Istovremeno, osvrnuo se na jedan u literatu- ri otprije poznat spolij (Sl. 3) iz barokne kapele sv. Dujma, utvrdivši i na njemu veliku slinost s novo- pronaenim ulomkom u općoj dispoziciji ukrasa i duktusu dlijeta. Karamanovu dataciju u 11. stoljeće korigirao je, smjestivši i taj ulomak u 8. stoljeće. 1 Svi ti ulomci i cjelovito sauvani spomenici pripadaju opusu skupine klesara kasnoga 8. sto- ljeća koncentriranih u Splitu, davno definirane po- navljajućim motivom ukriženih ljiljana kao Splitska klesarska radionica (u radovima Ž. Rapanića), a ne- davno proširenoj kvantitativno i kvalitativno – posve novim kompozicijama i motivima, kao i datacijskim reperima. Na ovom mjestu valja u kratkim crtama rekapitulirati neke od tih spoznaja. Rije je o jednoj od desetak do sada na istonom Jadranu utvrenih