113 1 MODERNA ARHITEKTURA BEOGRADA U OSVIT DRUGOG SVETSKOG RATA: SAJAM, STADION, LOGOR U deceniji, pred početak Drugog svetskog rata u Evropi, već od 30tih, a naročito od 1937. godine, arhitektonski diskurs moder- nog pokreta dolazi u krizu, prevashodno pod pritiskom prome- ne političkih paradigmi. Moderni pokret i njegove socio-političke i ekonomske ideje i konsekventna urbanistička i arhitektonska agenda, potisnute su ekspanzijom dveju dominantnih ideologi - ja: totalitarizma, staljinističkog socijalizma u SSSR-u i nacional- socijalizma u Nemačkoj. Modernizam doživljava potpuni poraz i zabranu pod nacizmom u Nemačkoj; Bauhaus je pod pritiskom desnice zatvoren 1933. godine, a u godinama koje su usledile, iz Nemačke emigriraju mnogi moderni arhitekti i umetnici, na primer, 1933. godine Josef Albers emigrira u SAD, a Bruno Taut u Japan, potom 1936. u Tursku, (Walter) Gropius i Brojer (Mar- cel Breuer) odlaze u Englesku 1934, pa potom u SAD 1937, Mis van de Roe (Mies van der Rohe) emigrira u SAD 1937, a za njim, 1938. i Hilberzajmer (Ludwig Hilberseimer), kao i mnogi drugi. Kriza se pokazala i na poznatom četvrtom kongresu meuna- rodnog udruženja modernih arhitekata (Congrès Internationale d’architecture moderne) CIAM IV, održanom 1933. godine na brodu izmeu Marselja i Atine, i u Atini. Arhitekt Ernest Vajsman (Weissmann), jugoslovenski modernist i delegat CIAM-a od 1929, svedoči o rascepu izmeu dva krila organizacije, naime, imeu „lijeve opozicije” i „apolitičnog”, tehnokratskog krila, i precizno odreuje ideološko mesto rascepa: „Zapravo, bilo je to suoče- nje ideologije elitizma, koja u krajnosti završava s tezom fašizma i opravdava elitizam, i teze demokracije…”. 140 CIAM V, održan u vreme svetske izložbe L’Exposition Internationale des Arts et Te- chniques dans la vie Moderne, u Parizu 1937. godine, obeležava vrhunac krize modernizma: CIAM-ov program i Le Korbizijeov (Le Corbusier) „Paviljon novog vremena” (Pavillon des Temps Nouve- aux), bili su na ovoj izložbi u senci totalitarnih ideologija i njihovih arhitektonskih modela. Perspektiva rata u Evropi bila je već go - tovo izvesna, a Aveniju mira (Avenue de la Paix) pariske izložbe simbolički su označavali, začuujuće komplementarni arhitek- tonski reprezenti dve dominantne totalitarne ideologije, paviljoni Nemačke i SSSR-a. 141 Moderna arhitektura i urbanizam u Srbiji ovog perioda se, ta- koe, suočavaju sa izazovima istorijskog i političkog konteksta, iako u zakašnjenju u odnosu na evropske centre modernizma. Ako 1937. godina u evropskom kontekstu označava krizu moder- nizma, za arhitekturu u Srbiji ona je izuzetno značajna kao godina kristalizacije modernizma i godina konačnog prodora modernih urbanističkih ideja i koncepata. Iako se taj prodor manifestuje prevashodno kroz vizionarske projekte i planove koji ostaju nere- alizovani i na marginama glavnih tokova, ideje i koncepti koji su tada naznačeni pokazaće se odlučujuće važnim za reintrepreta- ciju diskursa modernizma u novim socio-političkim i ekonomskim MODERNA ARHITEKTURA BEOGRADA U OSVIT DRUGOG SVETSKOG RATA: SAJAM, STADION, LOGOR Ljiljana Blagojević I3–1 Ernest Vajsman, Novinarski dom u Beogradu, 1935. Fotograija iz privatne kolekcije Miloša Jurišića