271 10. DOMETI I OGRANIČENJA LIBERALNIH TEORIJA MEĐUNARODNE BEZBEDNOSTI Filip Ejdus 1. Uvod Međunarodni poredak nikada nije bilo liberalniji nego što je danas. Uprkos krizama u koje ciklično dospeva međunarodni liberalni po- redak, nikada nije bilo više demokratija u svetu, 1 ekonomske slobo- de kontinuirano rastu, 2 a međunarodne organizacije nikada nisu bile tako brojne i tako uticajne kao što su danas. 3 Osnovno pitanje kojim se bavi ovaj tekst glasi: kako demokratija, trgovina i međunarodna sarad- nja utiču na međunarodnu bezbednost? Prema liberalnim teorijama međunarodnih odnosa, odgovor je nesumnjivo pozitivan: demokra- tija, trgovina i međunarodne organizacije smanjuju nasilje u svetskoj 1 Na prelasku iz 19. u 20. vek samo je deset država imalo demokratsko uređenje. To- kom 2012. manje od četvrtine svih država (47) bile su neslobodne, a sve ostale države bile su ili potpuno (90) ili delimično slobodne (58). V. Sloboda u svetu 2013, Freedom House. http://www.freedomhouse.org/sites/default/files/FIW%202013%20Booklet. pdf (pristupljeno 1. maja 2014). 2 Uprkos svetskim ratovima i velikim ekonomskim krizama, ekonomske slobode u svetu su tokom 20. veka kontinuirano rasle. V. Indeks ekonomskih sloboda 2014, Heri- tage Foundation. http://thf_media.s3.amazonaws.com/2014/pdf/Index2014_Highli- ghts.pdf (pristupljeno 1. maja 2014). Taj trend je nastavljen u 21. veku i, uprkos svetskoj ekonomskoj krizi iz 2008., globalni prosek ekonomskih sloboda u svetu je dostigao dvadesetogodišnji vrhunac tokom 2013. http://www.voxeu.org/article/economic-li- berty-long-run-evidence-oecd-countries (pristupljeno 1. maja 2014) 3 Na početku 20. veka postojala je samo nekolicina tek uspostavljenih međunarodnih organizacija da bi ih na njegovom kraju bilo gotovo 300 (Hirsch 1995: 1), a danas po- stoji i četrdesetak međuvladinih organizacija koje se bave regionalnom bezbednošću (Fawcett 2008: 356).