1 SUVREMENI ARHITEKTONSKI KONCEPTI KORIŠTENJA SOCIJALNOG KAPITALA I VERNAKULARNA ARHITEKTURA Isra Tatlić Univerzitet u Sarajevu, Arhitektonski fakultet, Bosna i Hercegovina israt@af.unsa.ba SAŽETAK Na teoriji korištenja slobode i izbora se zasniva kulturaristički pristup u planiranju koji ne koristi sisteme prisile i ograničenja u ostvarenju gradskih naselja i njihovih arhitektonskih koncepata. Socijalna i politička prekretnica iz perioda nakon 1968.godine je djelovala na primjenu principa jednakosti, pravde i demokratije u arhitektonskom projektovanju. Unatoč tome, izgrađeni objekti su i dalje odavali utisak dominacije i totalitarizma sa vidljivim elementima prostorne kontrole. Pod uticajem nove ekonomske i ekološke krize ponovo se obnavlja princip korištenja socijalnog resursa i slobode u izgradnji u suvremenim arhitektonskim konceptima. Vernakularna, ilegalna i druga samoorganizirajuća naselja su inspiracija za mnogobrojne arhitektonske i planerske koncepte zasnovane na participaciji korisnika. Snaga nužnosti u kombinaciji sa određenim društvenim ograničenjima su djelovali na stvaranje specifičnih bottom-up sistema i metoda izgradnje. Analizom slučaja samoorganizirajućeg naselja vernakularne ruralne arhitekture u Bosni i Hercegovini prikazati će se uslovljenost tipologije naselja i njenih prostornih kvaliteta sa socijalnim kapitalom i različitim arhitektonskim ograničenjima (ili njihovom nepostojanju). Specifični oblici naselja Čehari, na kojima primjećujemo različitost tipologija, otvorenost rješenja, i adaptabilnost, sadrže svojstva ravnoteže između individualnog i kolektivnog. Ključne riječi: Socijalni kapital, ograničenja arhitekture, participacija u izgradnji, samoorganizacija 1. Uvod Predmet istraživanja se zasniva na hipotezi da je potrebno redefinirati suvremene arhitektonske principe korištenja socijalnog kapitala u izgradnji u pogledu upotrebe kontrole i ograničenja kao sistema djelovanja. Socijalni anganžman u izgradnji će se analizirati kroz teorijsku elaboraciju njegovog korištenja u suvremenim arhitektonskim primjerima, i analizu tradicionalnih formi korištenja datog resursa i njihovih ograničenja na slučaju vernakularne arhitekture. Cilj istraživanja jeste prikazati i definisati uslovljenost tipologije naselja i njenih prostornih kvaliteta sa socijalnim kapitalom i različitim arhitektonskim ograničenjima (ili njihovom nepostojanju). Primjena plana i vizije, bilo da se radi o pisanim utopijama ili njihovim izvedenim modelima, ostvaruje se pomoću sistema normi i ograničenja. Društvo ili država takve sisteme propisuju zakonom dok ih arhitekta ili planer diktiraju nacrtom. Sloboda i kontrola su alati korišteni u strategiji promišljanja naselja, gradova i država. Sistemima ograničenja podliježu i slobodni modeli prostornog razvoja različitih vernakularnih naselja. Prema Redfieldu, tehnički red suvremenog društva zamjenjuje moralni red u tradicionalnim