Izvorni èlanak UDK 167.5: 613 Suzana Marjaniæ, Zagreb Transrodnost (i transvrsizam) i kao utopijska projekcija Ekološka androgina paradigma Transrodnost, u ovom sluèaju androginiju kao jedan od modusa transrod- nosti (pri èemu atribut transrodno koristim u znaèenju koje mu pridaje, primjerice, Jay Prosser), 1 razmatram i kao moguæu utopijsku projekciju u buduænost, što, dakako, ne èini nikakav novum u promišljanju androgine paradigme, s obzirom na arhetipsko znaèenje androginije kao stapanja spo- lova u novu, apolarnu svijest (usp. Eliade 2004: 114). Naime, androgina paradigma, kako izgleda, utaborila se u misaonim podzemnim strujama ko- je ruju kao krtica ispod Helsingorea (W. Shakespeare, Hamlet, I, 5), i koje iz takve podzemne, krtièje perspektive nikada nisu mogle postiæi privilegiju vladajuæe misaone moæi na vlasti. Veæ je Carolyn Heilbrun u knjizi Toward a Recognition of Androgyny (1964) utvrdila kako postoji veoma duga i jaka tradicija okultne, hermetièke mistiène misli koja je utaborena u Kabali, alkemiji, gnosticizmu te u filozofiji, primjerice, kršæanskoga mistika Jakoba Böhmea, koja pozicionira novi androgini svijet (usp. Heilbrun 1993: XVII; Gelpi 1974: 152). Nadalje, primjerice i Naomi J. Andrews, istra®ujuæi meta- foru androgina u djelima francuskih romantièkih socijalista (1830–1840) – Pierrea Lerouxa, Simona Ganneaua (Le Mapah), Alphonsea-Louisa Con- stanta i Louisa-Jeana Baptistea de Tourreila, koji se nisu toliko bavili eko- nomskim i politièkim pitanjima koliko vizijom èovjeèanstva koja sadr®i ka- rakteristike utopije, razotkriva kako su u navedenim konceptima koristili figuru androgina kao simbol vlastitoga društvenoga programa u lepezi zna- èenja: kao simbol raznolikosti u jedinstvu, kao topos u kojemu je ostvarena moguænost artikulacije društvenoga pojedinca (i ®ene i muškarca), kao sim- bolièka osuda univerzalnoga koncepta pojedinca što ga proklamira liberali- zam, kao utopijsko utjelovljenje usklaðenosti izmeðu spolova te kao medi- tacija o prirodi pojedinca u društvenom svijetu (usp. Andrews 2003: 438–440, 457). 2 Spomenimo još nekoliko primjera koji svjedoèe o uporabi androgine figure u konceptualizacijama moguæih utopijskih projekcija u buduænost. Mircea 1 O znaèenju pojma transrodnost, koji oznaèa- va osobu koja prelazi granice roda, ali ne i spola, u odreðenju Jaya Prossera usp. Gam- ble 2004: 26. Kao tvorac pojmova transgen- derism i transgenderist slovi cross-dresser Vir- ginia Prince (roðena 1912. godine), a osmis- lila ga je sredinom sedamdesetih godina prošloga stoljeæa, kako bi oznaèila osobe sliè- ne sebi – (heteroseksualne) osobe koje imaju grudi i ®ive kao ®ene, ali nemaju namjeru primijeniti i operaciju spolnih organa (usp. Prince 1997: 469, 472). Kasnije je pojam pre- nesen i na cjelokupnu rodnu zajednicu (gen- der community), oznaèavajuæi cross-dressere (transvestite), transseksualne i interseksualne osobe. 2 Naomi J. Andrews zamjeæuje da, iako je zna- èenje androgina u tekstovima romantièkih so- cijalista spiritualno ili psihološko, ipak dis- kretno zadr®ava feminino ili maskulino tijelo unutar nove ujedinjene Cjelovitosti, i time bi njihovim konceptima prikladnije odgovarao po- jam hermafrodit (usp. Andrews 2003: 440).