Acta Stomatol Croat. 2006;40(3):278-86. IZVORNI ZNANSTVENI RAD ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER Ivana Čuković-Bagić 1 , Hrvoje Domitrović 2 , Željko Verzak 1 Razina buke u pedodontskoj stomatološkoj ordinaciji Noise Levels in a Pedodontic Dental Practice Zaprimljen: 31. kolovoza 2006. Prihvaćen: 13. rujna 2006. Adresa za dopisivanje Ivana Čuković-Bagić Sveučilište u Zagrebu Stomatološki fakultet Zavod za pedodonciju Gundulićeva 5, Zagreb Tel.: +385 1 4802-102 Faks: +385 1 4802-159 bagic@sfzg.hr Sažetak Svrha rada bila je odrediti razinu buke u pedodontskoj stomatološkoj ordinaciji ko- ja prije toga nije bila akustički obrađena te anketirati stomatologe kako bi se pro- cijenila izvrgnutost neželjenim zvukovima stomatoloških uređaja tijekom redovito- ga dnevnog radnog vremena. Mjerenje buke obavljeno je u Zavodu za pedodonciju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u ordinaciji sa šest radnih mjesta, a koristili su se najčešće potrebni stomatološki nastavci (turbina s vodom, mikromo- tor s vodom i bez vode, puster i SONICflex). Odabrana su dva načina ispitivanja - tra- dicionalna, normirana metoda jednokanalnoga zvukomjera s modulom za spektral- nu analizu te nova dvokanalna metoda pomoću umjetne glave. Ekvivalentna razina osnovne buke izmjerena s korekcijskim filtrom A (L Aeq ) iznosila je L Aeq = 54,4 dB (decibela). Razina buke u lijevom uhu umjetne glave bila je 53 dB, a u desnom 55 dB. Buka koja se stvara tijekom rada turbine s vodom iznosila je L Aeq = 81 dB, mi- kromotora s vodom L Aeq = 75 dB, mikromotora bez vode L Aeq = 72,5 dB, puste- ra L Aeq = 81,5 dB i SONICflex L Aeq = 76 dB. Ekvivalentna razina buke kojoj je izlo- žen stomatolog bila je L Aeq = 72,1 dB, što uz korekciju zbog tonalne buke iznosi L Aeq = 77,1 dB. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da je buka - ia- ko ekvivalentna razina buke ne premašuje L Aeq = 90 dB, što bi bio razlog za urgen- tno djelovanje - ipak veća od L Aeq = 70 dB, a to je gornja granica dopuštena prema odredbama Pravilnika o zaštiti na radu. Kako buci u ordinaciji nije izvrgnut samo te- rapeutski tim nego i pedodontski pacijent, trebalo bi akustički obraditi prostoriju u kojoj se obavlja djelatnost, kako bi se smanjile neželjene posljedice poput straha, stresa i uznemirenosti pacijenata. Ključne riječi određivanje buke; pedodoncija; stomatološka ordinacija 1 Zavod za pedodonciju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Department of Pedodontics, School of Dental Medicine, University of Zagreb 2 Zavod za elektroakustiku Fakulteta elektronike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu Department of Electroacoustics, Faculty of Electrical Engineering and Computing, University of Zagreb Uvod Buka djeluje kao stresni čimbenik, pa može ima- ti auditorne i neauditorne posljedice, a reakcije oso- ba ovise o intenzitetu, frekvenciji, trajanju i slože- nosti zvuka. Strah od stomatološkog zahvata poznat je mnogim pacijentima - osobito ako su u dječjoj ili adolescentskoj dobi, a manifestira se mišićnom na- petošću, ubrzanim disanjem, ubrzanim srčanim bi- lom, znojenjem, grčevima u trbuhu i promjenama tlaka (1). Najčešćim provocirajućim čimbenicima Introduction Noise is a stressor that might cause auditory and non-auditory effects, and a person’s reaction to it de- pends on the intensity, frequency, duration and com- plexity of the sound. Fear of dental treatments is pres- ent in many patients, particularly in children and adolescents, and it is manifested in muscular ten- sion, accelerated breathing rate, accelerated heartbeat, sweating, stomach pains and blood pressure changes (1). The most frequent factors provoking such con- ACTA STOMATOLOGICA CROATICA www.ascro.net