173 Krasanka Majer Jurišić, Ivan Jengić Kameni grb biskupa Luke: povijesnoumjetnička analiza i restauratorski radovi Krasanka Majer Jurišić UDK: 73.025.4 Ivan Jengić 929.64(497.521Kloštar Ivanić)(091)“15“ Hrvatski restauratorski zavod Prethodno priopćenje/Preliminary Communication HR – 10 000 Zagreb, N. Grškovića 23 Primljen/Received: 20. 3. 2015. Ključne riječi: renesansa, kameni grb, biskup Luka, Kloštar Ivanić Key words: Renaissance, stone coat of arms, Bishop Luke, Kloštar Ivanić U članku se raspravlja o grbu biskupa Luke koji je 1508. godine po- stavljen nad ulazni portal crkve sv. Ivana Krstitelja. Njegovo izvorno obojenje utvrđeno je konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima koja su bila povod za detaljnu analizu izgleda i stilskih karakteristika te određivanje moguće provenijencije autora. Prema sličnostima u načinu oblikovanja grb biskupa Luke iz Kloštar Ivanića možemo svrstati u grupu više istovrsnih radova prepoznatih kao djela na- stala pod utjecajem ili izravno proizašla iz radionice ostrogonskih klesara, tada aktivnih na području ugarskih i hrvatskih zemalja. Konzervatorsko-restauratorska istraživanja crkve sv. Ivana Krstitelja u Kloštar Ivaniću bila su povodom za radove na kamenoj ploči s biskupskim grbom, ugrađe- noj nad ulaznim portalom. S obzirom na vrlo mali broj sačuvanih primjera bojene kamene plastike s kraja 15. i početka 16. stoljeća, osim analize izgleda grba biskupa Luke i određivanja mogućeg autorstva, bilo je nužno is- pitati i stratigraiju njegova obojenja. Određeno je neko- liko slojeva bojenja, a najstariji potvrđuju do sad jedino poznato obojenje Lukinog grba iz prvog tiskanog zagre- bačkog misala. Također, veličina i suvremenost stilskih karakteristika tog impozantnog i upečatljivog „klesanog kamenog biljega“ postavljenog nad ulazom u crkvu sv. Ivana Krstitelja govori o svjesnosti naručitelja te ide u prilog tome da je Kloštar Ivanić bio jedan najvažnijih po- sjeda zagrebačkih biskupa upravo za vrijeme biskupa Luke. BISKUP LUKA (1500. – 1510.) Zagrebački biskup Luka, u literaturi spominjan i kao Luka Kothrar ili Baratin, a u posljednje vrijeme Luka de Szeged, 1 jedan je od nositelja razvoja renesansne umjet- nosti na prostoru zagrebačke nadbiskupije. U suprotnosti s pojavom ranorenesansnih elemenata, koji se prvenstve- no vežu uz dvorske narudžbe Matije Korvina, slabljenjem utjecaja i moći države žarište novih umjetničkih strujanja prebacuje svoje težište gotovo isključivo na crkvene krugo- ve. Uz biskupa Luku, spremnost u prihvaćanju umjetničkih djela zrelih stilskih odlika renesanse u prvoj polovini 16. stoljeća pokazali su i njegovi neposredni nasljednici, kar- dinal Toma Bakač i Ivan i Šimun Bakač-Erdödy. Likovna kultura tog razdoblja bila je zastupljena umjetnicima širo- kog školovanja te su, naravno posredno preko mađarskih ostvarenja, uz irentinske i lombardske utjecaje vidljivi i rimski s elementima ranog manirizma. 2 Valja istaknuti da je pojava novog stila podrazumijevala ne samo naručivanje umjetničkih predmeta, slika, skulptura i dekorativne umjet- nosti, već i poduzimanje značajnih graditeljskih aktivnosti. Tako je i biskup Luka, koji je u Zagrebu stolovao u raz- doblju između 1500. i 1510. godine, a uglavnom boravio u biskupskoj rezidenciji u Čazmi, te jedno vrijeme i u Ivaniću, 1 Lukács Szegedi bio je bosanski biskup 1490. – 1493., od 1493. csanádski, a 1500. – 1510. biskup zagrebački. U vrijeme kralja Vladislava II. bio je i rizničar (1490. – 1492.) i kraljev tajnik (1502. – 1503.) Sahranjen je u zagrebačkoj katedrali uz oltar sv. Luke. O njegovom životu i radu vidi u: Buturac, J. (1944.): Zagrebački biskupi i nadbiskupi 1094–1944., Kulturno-poviestni zbornik Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb: 42; Dobronić, L. (1991.): Biskupski i kaptolski Zagreb, Zagreb: 34; Dobronić, L. (1995.): Zagrebački biskupi i hrvatska kultura, Zagrebačka biskupija i Zagreb – Zbornik u čast kardinala Franje Kuharića 1094-1994, Zagreb: 339-357; Lukinović, A. (1995.): Luka Baratin, 1500-1510, Zagrebački biskupi i nadbiskupi, ur. Franko Mirošević, Zagreb: 223-227; Pelc, M. (2012.): Lucas (Lukacs) de Szeged, Bischof von Zagreb (1500–1510) und sein Kulturelles Erbe, Staro i novo: paralele i dodiri u hrvatskoj i mađarskoj renesansi, predavanje na znanstvenom skupu održanom 21.–23. studenog 2012. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 2 Vukičević Samaržija, D. (1988.–1989.): Likovna kultura visoke renesanse za vrijeme Klovićeva boravka u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu, Radovi instituta za povijest umjet- nosti 12-13, Zagreb: 207-213; Pelc, M. (2006.): Ugarske kiparske radionice i renesansa u sjevernoj Hrvatskoj, Radovi instituta za povijest umjetnosti 30, Zagreb: 67-80; Šourek, D. (2009.): Pavia – Čazma: primjer sjevernotalijanskih utjecaja na renesansnu umjetnost kontinentalne Hrvatske, Radovi instituta za povijest umjetnosti 33, Zagreb: 37-46. Također, umjetnička baština panonske renesanse iscrpno je objavljena u katalogu izložbe Matthias Corvinus und die Renaissance in Ungarn 1458-1541, organizirane u Budimpešti 1982.