139 REVIJA ZA SOCIOLOGIJU 44 (2014), 2: 139–162 ISSN 0350-154X DOI: 10.5613/rzs.44.2.2 UDK: 314.32(497.5) 314.5 314.8 Izvorni znanstveni rad Primljeno: 11. 6. 2014. Trend i čimbenici izvanbračnih rođenja u Hrvatskoj od 1998. do 2012. godine Dario PAVIĆ Odjel za sociologiju, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska dpavic@hrstud.hr Povećanje udjela izvanbračnih rođenja tijekom posljednjih četrdeset godina istraži- vači su najčešće pripisivali promjenama vrijednosti koje zastupaju osobe višeg ob- razovanja i imovinskog stanja u zemljama Zapadne Europe, nazvavši taj fenomen sastavnim dijelom druge demografske tranzicije. Te promjene vrijednosti uključuju usmjerenost na vlastitu osobu, emancipiranost žena, težnju za osobnom slobodom i neprihvaćanje tradicionalnih rodnih uloga. No, u suprotnosti s rezultatima istra- živanja u Zapadnoj Europi, izvanbračna rođenja svojstvena su niže obrazovanim i ekonomski slabijim skupinama u postsocijalističkim zemljama Istočne Europe. Ta se pojava pokušava objasniti malom koristi koju ima ulazak u brak za najsiromaš- nije pojedince, a koja se dodatno smanjuje zbog promjene društvenih normi i pod mogućim utjecajem liberalnih vrijednosti i stavova nakon raspada socijalističkog sustava. U ovom istraživanju analizirali su se socioekonomski i sociodemografski čimbenici koji mogu utjecati na vjerojatnost rađanja izvan braka, na podatcima o svim rođenjima u Republici Hrvatskoj od 1998. do 2012. godine. Među te čimbeni- ke pripadaju starost, radna aktivnost, razina obrazovanja i etnička pripadnost obaju roditelja, kao i regija rođenja. Logističkom regresijom za skupine rođenih prema redu rođenja utvrđena je veća šansa da djeca kojima su roditelji mladi, majke ne- zaposlene i uzdržavane, očevi slabije obrazovani, pripadnici nacionalnih manjina, kao i djeca u Gradu Zagrebu budu rođena izvan braka, slično kao i u zemljama Istočne Europe. Trend povećanja udjela izvanbračnih rođenja ne može se objasniti promjenom udjela spomenutih kategorija u ukupnom broju rođenih pa je vjerojat- no da je lošija ekonomska situacija i promjena tradicionalnih vrijednosti povećala vjerojatnost rađanja izvan braka za sve socioekonomske skupine. Ključne riječi: izvanbračna rođenja, druga demografska tranzicija, etničnost, so- cioekonomski položaj 1. Uvod Rađanje djece povijesno je uglavnom bilo vezano uz instituciju braka, tako da su rađanja izvan braka činila relativno mali dio ukupnog broja rađanja.