287 REVIJA ZA SOCIOLOGIJU 44 (2014), 3: 287–315 ISSN 0350-154X DOI: 10.5613/rzs.44.3.3 UDK: 316.728-053.6(497.5) Prethodno priopćenje Primljeno: 15. 12. 2014. Kulturna potrošnja i glazbene preferencije mladih: razvoj tipologije na primjeru Zadra Željka TONKOVIĆ, Krešimir KROLO, Sven MARCELIĆ Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru, Hrvatska ztonkovi@unizd.hr U radu se analiziraju i interpretiraju rezultati istraživanja kulturne potrošnje mla- dih u Zadru. U prvome dijelu rada izlažu se najvažniji teorijski pristupi kulturnoj potrošnji te se iznosi pregled prethodnih istraživanja kulturne potrošnje i životnih stilova mladih u Hrvatskoj. U središnjem dijelu rada iznose se i analiziraju re- zultati istraživanja provedenog internetskom anketom 2014. godine na prigodnom uzorku mladih u Zadru (N = 429). Kako bi se ispitala struktura ispitanih kul- turnih i glazbenih preferencija, korištena je faktorska analiza. Nakon utvrđivanja pojedinih faktora vezanih uz obrasce kulturne potrošnje, provedena je klasterska analiza, s ciljem utvrđivanja pojedinih tipova kulturnih potrošača. Klasterskom analizom ekstrahirana su četiri distinktivna klastera kulturnih potrošača: tradi- cionalno-konvencionalni, rokersko-alternativni, elektronički i klaster visoke kul- ture. Rezultati istraživanja upućuju na vidljivu distinkciju između tradicionalnih, modernih i elitnih obrazaca kulturne potrošnje. Provedene analize pritom poka- zuju da imovinski status nema veliku ulogu u kulturnim preferencijama, za ra- zliku od dobi, spola, radnog statusa i obrazovnog postignuća roditelja. Zaključuje se da su obrasci elitne i tradicionalne kulture trajniji i stabilniji od onih moderne. Ključne riječi: kulturna potrošnja, glazbene preferencije, mladi, tranzicija, indi- vidualizacija 1. Uvod Sociološka istraživanja kulturne potrošnje i participacije u različitim tipo- vima kulturnih praksi upućuju na porast važnosti kulture u oblikovanju ži- votnih stilova i društvenom pozicioniranju. 1 Istraživanje obrazaca kulturne potrošnje i razlika u kulturnim preferencijama sociološki je relevantno zbog 1 Koncept životnog stila odnosi se na relativno trajne obrasce organizacije svakodnevice, koji uključuju vrijednosne orijentacije, ponašanje u slobodno vrijeme i obrasce potrošnje, a koji se formiraju unutar određenih životnih situacija i raspoloživih resursa. Klasifikacije životnih stilova s pomoću obrazaca kulturne potrošnje ubrajaju se među najranije tipologije novih životnih stilova (Tomić-Koludrović i Leburić, 2002).