RADOVI 163 PROMENE KONCENTRACIJE UKUPNIH PROTEINA U MAJČINOM MLEKU U PRVOM MESECU LAKTACIJE Marija MLADENOVIĆ 1 , Nedeqko RADLOVIĆ 2 , Zoran LEKOVIĆ 2 , Dragana RISTIĆ 2 , Petar RADLOVIĆ 3 , Milan GAJIĆ 4 , Jelena ĐURĐEVIĆ 5 1 Zdravstveni centar, Vaqevo; 2 Univerzitetska dečja klinika, Beograd; 3 Institut za onkologiju i radiologiju Srbije, Beograd; 4 Institut za statistiku, Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd; 5 Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd KRATAK SADRŽAJ Uvod Kvantitativni i kvalitativni sadržaj proteina u majčinom mleku prilagođen je optimalnim potrebama deteta. U skladu s wegovim fiziološkim zahtevima, nivo ukupnih proteina u mleku je podložan izvesnim promenama koje prate di namiku rasta i razvoja deteta. Ciq rada Ciq rada je bio da se odredi promena koncentracije ukupnih proteina u majčinom mleku u prvoj i trećoj nede qi laktacije. Pored toga, analiziran je i uticaj termina, načina i težine porođaja, kao i pariteta na sadržaj ukupnih pro teina u mleku u ovim fazama laktacije. Metod rada Istraživawe je obuhvatilo 48 žena, od kojih su 33 porođene u terminu, a 15 između 34. i 37. gestacijske nede qe. Nivo ukupnih proteina određivan je standardnom laboratorijskom metodom po Loriju (Lowry), a dobijeni rezultati ob rađeni su ttestom. Rezultati Koncentracija ukupnih proteina u kolostralnom mleku žena porođenih u terminu bila je 17,6045,17 g/l (X =24,71±5,19), a žena kod kojih je porođaj nastupio pre vremena 28,3973,30 g/l (X =39,17±11,08). U zrelom mleku koncentraci ja ukupnih proteina kod žena porođenih u terminu bila je 11,9022,11 g/l (X =16,39±2,96), a kod žena porođenih pre termina 14,5044,19 g/l (X =23,25±8,96). Dobijeni rezultati pokazuju da je koncentracija ukupnih proteina u mleku dojiqa porođenih pre termina bila visoko značajno veća nego koncentracija proteina u mleku žena porođenih na vreme, kako u kolostral noj, tako i u zreloj fazi laktacije (p<0,01). Takođe, razlika u koncentraciji proteina u kolostralnom i zrelom mleku, kako žena porođenih u terminu, tako i onih porođenih pre vremena, bila je statistički visoko značajna. Stepen prematuriteta, način i težina porođaja i p aritet nisu imali značajan uticaj na koncentraciju proteina u mleku dojiqa. Zakqučak Naši rezultati pokazuju da je koncentracija ukupnih proteina u majčinom mleku u kolostralnoj fazi bila zna čajno veća u odnosu na treću nedequ laktacije. Sadržaj ukupnih proteina u mleku bio je veći kod žena porođenih pre ter mina nego kod žena porođenih u terminu u obe faze laktacije. Uticaj načina i težine porođaja, kao i pariteta na nivo ukup nih proteina u mleku nije bio značajan. Kqučne reči: majčino mleko; proteini; faze laktacije; termin porođaja UVOD Proteini su primarno gradivne materije i u nor- malnoj ishrani su zastupqeni sa 10-15% ukupne kalo- rijske vrednosti hrane [1]. Dnevne potrebe odojčeta, izražene po kilogramu telesne težine, u prvom po- lugođu života su 2,2 g, a u drugom 1,6 g [2, 3]. Potrebe prevremeno rođenog deteta, zbog bržeg rasta i razvo- ja, za oko 20-50% su veće u odnosu na terminsko novo- rođenče [4-8]. Koncentracija proteina u majčinom mleku je relativno mala i zavisi od nekoliko fak- tora, a pre svega od faze laktacije i termina porođa- ja [4, 9]. U kolostralnom mleku ona je 14,6-68,0 g/l,au zrelom 9-11 g/l [9, 10]. U proteinskoj strukturi majčinog mleka više je proteina surutke nego kazeina (60:40-70:30) [5, 11]. Najveći deo proteina surutke čini laktalbumin (37,14%), dok ostatak čine imunoglobulini, laktofe- rin, lizozim i serumski albumini [5]. U majčinom mleku nema beta laktoglobulina, koji je od kqučnog značaja za senzibilizaciju na proteine kravqeg mle- ka [5, 12]. S nutritivnog aspekta, proteine majčinog mleka odlikuje visok sadržaj esencijalnih aminoki- selina (45%), kao i optimalna zastupqenost polue- sencijalnih aminokiselina, pre svega cisteina i ta- urina [5, 10, 13]. Cistein nastaje iz metionina ni- zom složenih enzimskih reakcija koje se obavqaju u jetri. Taurin je derivat cisteina i važan je za konju- gaciju žučnih kiselina, kao i za razvoj centralnog nervnog sistema i retine [5, 10, 13]. Kod novorođen- četa i mladog odojčeta nedostaje puna aktivnost ci- stationaze, enzima koji je neophodan za konverziju metionina u cistein, dok nedonošče, pored cistati- onaze, oskudeva i u dekarboksilazi cistein-sulfin- ske kiseline, koja katalizuje prevođewe cisteina u taurin [10, 13, 14]. Ostali proteini su primarno ne- nutritivne prirode. Sekrecijski IgA je bitan pre- ventivni činilac za različite gastrointestinalne i respiracione infekcije, kao i za senzibilizaci- ju na antigene hrane [15-18]. Laktoferin takođe ima antiinfektivna i antioksidantna svojstva, a poseb- no je značajan u resorpciji gvožđa iz majčinog mle- ka [17-19]. Lizozim je isto tako nespecifičan anti- infektivni činilac, dok drugi proteini, čija je kon- centracija relativno mala, imaju važnu ulogu u pro- cesima transporta i regulacije [18, 20-22]. CIQ RADA Ciq rada je bio da se odrede prosečne vrednosti i promene koncentracije ukupnih proteina u kolo- BIBLID: 0370-8179, 135(2007) 3-4, p. 163-166 UDC: 618.63-07:613.287.2