PRIKAZI BOLESNIKA 669 HIPERBARIČNA OKSIGENACIJA U LEČEWU ANGIOPATSKIH PROMENA KOD BOLESNIKA SA GENETSKIM OPTEREĆEWEM Predrag BRKIĆ 1 , Ana MITROVIĆ 1 , Miodrag RAKIĆ 1 , Mirko GRAJIĆ 2 , Tomislav JOVANOVIĆ 1 1 Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd; 2 Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Klinički centar Srbije, Beograd KRATAK SADRŽAJ Uvod Fenotipska podudarnost usled genetskog nasleđa u najvećoj meri postoji kod jednojajčanih blizanaca. Wihovu fenotipsku sličnost, nažalost, odlikuje i sklonost ka obolevawu od hroničnih nezaraznih bolesti, kao što je di jabetes melitus tip 2. Genetski disbalansi koji su odgovorni za razvoj ovog stawa su locirani na 2, 3, 7, 8, 11, 12, 19. i 20. hromozomskom paru qudskog genoma. Prikaz bolesnika Kod para jednojajčanih blizanaca starih 54 godine pre 10 godina je dijagnostikovan dijabetes me litus tip 2. Kod jednog od wih su se razvile trofičke promene muskulature i kože obe potkolenice i nekrozne pro mene na tibijalnoj regiji desne potkolenice sa klaudikacionom distancom od 50 metara. Posle arteriografskog is pitivawa, na predlog vaskularnog hirurga, ukqučen je u program hiperbarične oksigenacije (HBO). Protokol za HBO se sastojao od 70minutne primene stoprocentnog kiseonika, pod pritiskom od dve i po apsolutne atmosfere. Posle prve serije od 20 HBO tretmana klaudikaciona distanca je nestala, a nekrozne promene su sanirane. Urađena je hi rurška revaskularizacija aortofemoralni bajpas. Tokom druge serije HBO tretmana, u Zavod za hiperbaričnu medi cinu u Beogradu došao je i drugi brat blizanac. Kod wega su ustanovqeni simptomi angiopatskih dijabetičkih pro mena. Biohemijski parametri i lokalizacija oštećewa hromozoma (na 3, 11. i 19. hromozomskom paru) kod oba brata se poklapaju sa poremećajima tipičnim za dijabetes tip 2. Trofičke promene na koži i muskulaturi potkolenica su se smawile posle terapije sa HBO. Klaudikaciona distanca i subjektivni znaci nedovoqne oksigenacije dowih eks tremiteta nisu zabeleženi. Zakqučak Nalaz identičnih genetskih aberacija pogoduje razvoju identičnih somatskih promena i wihovih posle dica kod monozigota. Lečewe ovih bolesnika primenom HBO bi uz druge terapijske postupke (dijabetologa, vasku larnog hirurga, fizijatra) obezbedilo odlagawe ili sprečavawe nastanka ireverzibilnih promena kao posledi ca oštećewa krvnih sudova. Kqučne reči: hiperbarični kiseonik; genetski disbalans; dijabetes melitus UVOD Fenotipska podudarnost usled genetskog nasle đa u najvećoj meri postoji kod jednojajčanih bliza naca. Wihovu fenotipsku sličnost odlikuju, između ostalog, i oblici ponašawa, sklonosti, intelektual ne funkcije, ali i sklonost ka obolevawu od hronič nih nezaraznih bolesti. Najčešća hronična nezara zna bolest koja se genetski prenosi i koja se fenotip ski reprezentuje kod blizanaca je dijabetes melitus. Poseban oblik dijabetesa koji se manifestuje posle adolescentnog doba je dijabetes melitus tip 2 (DM2) [1]. Genetski disbalansi koji su odgovorni za razvoj ovog stawa locirani su na 2, 3, 7, 8, 11, 12, 19. i 20. hro mozomskom paru qudskog genoma [2, 3]. Obeležje ovog poremećaja je relativni disbalans između lučewa in sulina u pankreasu i potrebe ćelija za insulinom, ko ji dovodi do povišenog nivoa glikoze u krvi. Prome ne na krvnim sudovima kao posledice dijabetes meli tusa ubrajaju se u red najčešćih i najtežih kompli kacija ove bolesti. Poseban problem, koji je najmawe rešiv, a ujedno i najmasovniji, jeste insuficijenci ja protoka krvi u dowim ekstremitetima. Tokom rada Zavoda za hiperbaričnu medicinu u Beogradu zabeležena su tri slučaja jednojajčanih bli zanaca sa klinički dijagnostikovanim DM2. Oni su bili ukqučeni u program hiperbarične oksigenaci je (HBO) radi sanacija posledica angiopatskih pro mena. PRIKAZ BOLESNIKA Problemi i posledice poremećaja cirkulacione mreže mogu se rešavati konzervativno: primenom farmakoloških sredstava i hirurškim putem. Naj češće se istovremeno primewuju oba načina. U pr vu grupu metoda ubraja se i primena HBO. Prime na molekulskog kiseonika u posebnim hiperbarič nim uslovima ima dugu tradiciju. Danas je wena pri mena orijentisana u dva pravca: kao leka, gde može biti lek izbora ili adjuvantna terapija, i kao di jagnostičkog sredstva. Kada i kod kojih osoba treba primeniti HBO terapiju je, nažalost, još umnogo me predmet rasprava i neslagawa koja nastaju usled često neopravdanih razloga. Imajući u vidu veli ki broj eksperimentalnih podataka i izuzetnih re zultata iz kliničke prakse, pre svega u stawima gde je kiseonik lek izbora, odlučeno je da se u ovom ra du prikažu rezultati lečewa kod najbližih srod nika kod kojih su dijagnostikovane izražene angi opatske promene. BIBLID: 0370-8179, 135(2007) 11-12, p. 669-671 UDC: 616.379-008.64-056.7-08:615.835