6. GRAMATIČKA KOMPETENCIJA Sanda Lucija Udier U ovome je poglavlju predstavljen okvir gramatičke kompetencije govornika hrvatskoga jezika na razini B2, tj. gramatički sadržaj potreban za ostvarivanje komunikacijskih ciljeva predviđenih za tu razinu, a u skladu s odrednicama definiranima Zerojem. Osim priručnika Niveau B2 pour le français za francuski jezik, Profile Deutsch za njemački jezik i Čestina jako cizí jazyk, Úroveň B2 za češki jezik, upotrebljavane su i konzultirane sve suvre- mene gramatike hrvatskog jezika i raznovrsni didaktički materijali koji odgovaraju razini B2, a najviše udžbenik Razgovarajte s nama! Udžbenik hrvatskog jezika za viši srednji stupanj (Čilaš Mikulić, Gulešić Machata i Udier, u pripremi) i Hrvatski kao ini jezik: Ispitni katalog za razinu B2. Opis gramatičkoga sustava hrvatskoga jezika podrazumijeva speciiciranje njegovih elemenata (morfemi, korijeni i aiksi, riječi), kategorija (rod, broj i padež, konkretno i ap- straktno, brojivo i nebrojivo, prijelaznost i neprelaznost, aktivno i pasivno, prošlo, sadašnje i buduće, nesvršeno i svršeno), promjena vrsta riječi (konjugacije, deklinacije, otvorene vrste riječi: glagoli, imenice, pridjevi, prilozi; zatvorene vrste riječi), strukture (složenice, izvedenice, sintagme, jednostavne, proširene i složene rečenice, zavisnosložene rečenice, ne- zavisnosložene rečenice), pretvorbe (nominalizacija, aiksacija, supletivizam, stupnjevanje, transpozicija i transformacija) i odnosa (slaganje i valencija). Međutim, treba naglasiti da ovdje nije riječ o deskriptivnoj gramatici hrvatskoga jezika ni o gramatičkome priručniku koji odgovara razini B2, već je riječ o popisu struktura i oblika zastupljenih u hrvatskome jeziku na toj razini. Premda nema objasnidbenu ulogu, gramatika u ovome poglavlju sa- drži kategorije i terminologiju koja odgovara deskriptivnim izvorima. Popisani gramatički oblici i gramatički sadržaj upućuju na razne vrste kompetencija koje odgovaraju razini B2: govorna proizvodnja i međudjelovanje, pisana proizvodnja, razumijevanje slušanih i čita- nih tekstova i usmeno izražavanje. Također, određeni broj navedenih struktura govornici ne trebaju usvojiti u govornoj i pisanoj proizvodnji, nego ih trebaju poznavati na razini prepoznavanja i razumijevanja. U odnosu na pregled gramatičke kompetencije na razini B1, gramatički pregled na razini B2 sadrži više pravila o izražavanju svršenosti i nesvršenosti, o pasivnim oblicima, o preoblikama upravnoga u neupravni govor i obratno te pravila o redoslijedu rečeničnih elemenata (redoslijeda enklitika u složenoj rečenici). Premda je razlika u jezičnoj kompe- tenciji govornika na razini B1 i govornika na razini B2 velika, ta razlika nije sasvim vidljiva u gramatičkim opisima tih dviju razina. Razlog je tomu što su gramatičkim strukturama hrvatskoga jezika najvećim dijelom ovladali već na razini B1, a na prijelazu prema razini B2 bilježi se prije svega napredovanje leksičke kompetencije koja uključuje poznavanje koloka- cija, frazeologije, idioma, kolokvijalizama i prenesenoga značenja te poznavanje konektora kao sredstava za stvaranje tekstne kohezije. Svi se navedeni leksički elementi usvajaju u po- vezanosti s već usvojenim sintaktičkim zakonitostima. Pod odrednicom gramatičke točno-