1 1 V. FORETIĆ, Pisana povijesna vrela o najranijim stoljećima Dubrovnika, u: Arheološka istraživanja u Dubrovniku i dubrovakom podruju, izd. HAD-a, 12, Zagreb, 1988, str. 9-10. – V. FORETIĆ, Povijest Dubrovnika do 1808. godine. Zagreb, 1980, str. 17. Željko Peković Crkva Sv. Stjepana u Pustijerni najstarija je sakralna graevina povijesne jezgre Dubrovnika, spomenuta u relevantnom povijesnom dokumentu. Kao središnju i najznaajniju graevinu Dubrovnika spominje je Konstan- tin VII. Porfirogenet, polovinom 10. stoljeća, u svom djelu „O upravljanju carstvom“. Danas je crkva u izrazito ruševnom stanju. Sauvani su joj boni zidovi, od kojih se južni uzdiže do samog krovnog vijenca. Ruševna je i apsida koja je sauvana do vijenca polukalote (sl. 1.1). Sjeverni boni zid najlošije je sauvan jer je nakon višekratnih urušavanja esto bio prezidavan. Proelje crkve takoer je znatno preureeno i djelomino „oljušteno“. Izvaen mu je i odnesen kameni okvir vratiju, a dijelom i ukrašeni elementi sa zidova crkve (sl. 1.2). U potresu 1667. godine crkva se srušila, nakon ega nije bila obnovljena. Njena napuštena ruševina korištena je kao vrt, a donedavno i kao spremište (lapidarij) u kojemu su odlagane skulpture, prvenstveno ranosrednjovjekovne, pronaene pri razliitim zahvatima u povijesnoj jezgri Dubrovnika. Budući su joj smještaj unutar grada i povijesna važnost vrlo veliki i mogu se dobro povezati uz urbani razvitak i gospodarsko stasanje Dubrovnika, u ovome tekstu, posvećenom poštovanom i dragom prof. Željku Rapaniću, dono- simo nove spoznaje o njenim fazama izgradnje. Našu smo pozornost pri tome, prigodno, posebno usmjerili ka ranome srednjem vijeku jer se tim razdobljem dubrovake prošlosti u nekoliko navrata i iznimno uspješno bavio i prof. Rapanić. Bez njegovih razmišljanja i vrijednih spoznaja i naša nastojanja da dosegnemo ovdje zadani cilj, bila bi u znatnoj mjeri nedoreena. No, da bi se bolje shvatila važnost crkve Sv. Stjepana, evo na poetku nekoliko kratkih napomena o prostornim i povijesnim znaajkama na- stanka i razvoja Dubrovnika. Prostorni i povijesni uvjeti nastanka Dubrovnika Zaetak urbanog života na podruju današnjeg Dubrovnika seže u kasno- antiko doba 1 . Njegov, pak, intenzivniji razvoj zapoeo je naseljavanjem bizantskog kastruma podignutog najvjerojatnije nad nekim starijim Crkva Sv. Stjepana u puStijerni