ZBORNIK RADOVA 12. REGIONALNE KONFERENCIJE “ŽIVOTNA SREDINA KA EVROPI“ BEOGRAD, SRBIJA 2016. „ENVIRONMENT TO EUROPE“ CONFERENCE PROCEEDINGS, BELGRADE, SERBIA, 2016 Page46 Apstrakt: Ovaj rad je nastao usled potrebe da se predoči neophodnost učešća celokupnog društva u kreiranju politika i transparentnosti informacija po pitanjima životne sredine ali i jačanja kapaciteta da se odgovori na promene klimatskih uslova. Kapaciteti lokalnih zajednica za odgovor na klimatske promene u Regionu Podrinja (koji je prostorno determinisan prostor sliva reke Drine) su nedovoljni, ne postoje, ili nisu postojala dokumenta koja bi bila strateška osnova za rešavanje ovih pitanja, a civilni sektor kao jedan od partnera u rešavanju pitanja životne sredine i/ili socijalnih pitanja lokalnog stanovništva nije dovoljno razvijen. Istraživanje je sprovedeno anketnim upitnikom i analizom sadržaja planova rada opština Podrinja, kao i analizom baze podataka o civilnom sektoru. Glavni zaključci koreliraju sa uočenom problematikom. Ključne reči: Klimatske promene/Civilni sector/ Kapaciteti lokalne zajednice. 1. UVOD Uprkos napretku u razumevanju značaja redukcije rizika od prirodnih katastrofa, isto tako i nizom međunarodnih sporazuma koji se direktno i indirektno bave ovim pitanjem, adaptivnim merama na klimatske promene, ova problematika i dalje predstavlja jedan od prioritetnih globalnih izazova. Globalne promene u životnoj sredini kao glavni pokretači promene klimatskih uslova, povećale su ranjivost stanovništva na prirodnih hazard, naročito u manje razvijenim regionima, gde već ionako oslabljena ekonomija ima daleko manje potencijala da se sa ovim problemom izbori. U Srbiji za protekle dve decenije, broj katastrofa se povećao, naročito pojave poplava, grada i šumskih požara [1]. Obilne padavine i poplave u Zapadnoj, Centralnoj i Jugoistočnoj Srbiji, poplave na Tamišu i Tisi u Vojvodini, ekstremne suše i požari koji su uništili hiljade hektara šumskog resursa, grâd i dr. su slika Srbije u pogledu katastrofa poslednje nepune dve decenije. Uprkos tome, nije se značajnije radilo na preventivnim i adaptivnim merama, sve do 2014. godine, kada je ciklon “Tamara” pokrenuo pitanje upravljanja rizicima od katastrofa i kada su se mnoge međunarodne organizacije pozabavile ovom problematikom na terenu Srbije. Ciklon koji je pogodio područje zapadnog Balkana 2014. godine prouzrokovao je mnogobrojne probleme i predmet je mnogih analiza i studija. Veliki deo Srbije je bio izložen obilnim padavinama koje su prouzrokovale poplave, klizišta i odrone[2]. Izlio se veliki broj bujičnih vodotokova koji je napravio milionske štete na objektima stanovanja, osnovnoj i kritičnoj infrastrukturi[3]. Ova katastrofa je jasno pokazala da Srbija nije spremna da se suoči sa izazovima usled klimatskih promena. Lokalni kapaciteti variraju od regiona do regiona u zavisnosti od razvijenosti opštine, međutim generalno posmatrano jako malo ili nimalo je urađeno na prevenciji. Cilj rada jeste da se identifikuju kapaciteti opštinskih uprava i civilnog sektora, kao suštinski važne komponente u planiranju prevencije rizika od prirodnih katastrofa. 2. MATERIJAL I METODE Urađena je analiza sadržaja opštinskih godišnjih planova i analiza baze podataka o NVO koju je izradila organizacija Ekološki pokret Odžaka i baza podataka Regionalnog centra za životnu sredinu u Srbiji (REC). Analizirana je sistematizacija i predviđen broj radnih mesta, obrazovni nivo i stvaran broj ljudi koji obavljaju poslove. Sprovedena je anketa kojom su anketirane opštinske uprave i predstavnici NVO ciljnih opština. Anketa je sprovedena elektronskim putem i u direktnoj komunikaciji sa ispitanicima. Upitnik se sastoji od sedam pitanja, a to su pre svega ona koja se odnose na broj realizovanih projekata u preriodu od 2000. do 2015. godine i na vrstu realizovanih projekata. Sledeća pitanja odnose se na broj JAČANJE KAPACITETA LOKALNIH ZAJEDNICA ZA ODGOVOR NA KLIMATSKE PROMENE U REGIONU PODRINJA Slađana Đorđević 1 , Mila Vukašinović 2 , Daniela Cvetković 3 , Dušica Pejić 3 1 Univerzitet Singidunum, Fakultet za primenjenu ekologiju Futura, Beograd 2 Unija ekologa UNEKO, Beograd 3 Univerzitet u Beogradu, Fakultet bezbednosti, Beograd