UDK 614.4 (4) “13” (091) 616.9 (4) “13” (091) Pregledni rad Primljeno: 12. veljače 2007. Prihvaćeno za tisak: 3. prosinca 2007. Historiografija o epidemiji Crne smrti s polovice 14. stoljeća Gordan Ravančić Hrvatski institut za povijest Opatička 10 Zagreb Republika Hrvatska Imajući u vidu da je Crna smrt na mnogo načina obilježila čitavo kasno srednjovje- kovlje, a prema nekim istraživačima utjecala i na dalji razvoj srednjovjekovnih i ra- nomodernih europskih društava, nimalo ne čudi da su je opširno opisivale i ame- rička i zapadnoeuropske historiografije. Broj radova i djela o tvoj epidemiji uistinu je velik i gotovo je nemoguće osvrnuti se na baš svaki uradak. Kad bi se tako nešto i učinilo, ovaj tekst više bi podsjećao na suhoparni popis literature nego na osvrt o najvažnijim problemima kojima se do danas bavila historiografija obrađujući Crnu smrt. Upravo ta velika količina naslova, koji se na različite načine i iz različitih gle- dišta osvrću na tu epidemiju, odredila je da je ovaj prilog sročen kao priča o širenju Crne smrti europskim kontinentom. Kroz tu priču prepliću se glavne teze i pitanja zastupljena u postojećoj literaturi. Ključne riječi: historiografija, kuga, Crna smrt, srednji vijek Uvod U našoj historiografiji srednjovjekovlja teme vezane uz povijest bolesti kao da su iz- makle istraživačkoj znatiželji i pažnji unutar glavnih historiografskih strujanja. To možda i ne bi trebalo čuditi jer još uvijek postoje brojni nedovoljno razjašnjeni pro- blemi i brojna razilaženja u shvaćanju temeljnih razvojnih i društvenih procesa na cjelokupnom hrvatskom području srednjega vijeka. Ipak ne treba dvojiti da su bole- sti, više ili manje, oblikovale stvarnost srednjovjekovnoga čovjeka. U sklopu takvih razmišljanja nedvojbeno je da su kuga i njezine epidemije od druge polovice 14. sto-